Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

01.02.2011. 19:26:38 - Mladen Burić

EKOLOGIJA

Problematika sanacije kamenoloma

Kunagora, objavljeno na forumu u svibnju 2009.
Foto: Dinkec

Kunagora, objavljeno na forumu u svibnju 2009.

Tekst je pripremljen na osnovu znanstvenog rada skupine autora: Izv.prof.dr.sc. Željko Španjol (Šumarski fakultet u Zagrebu); Doc.dr.sc. Ivo Galić; Dr.sc. Roman Rosavec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za rudarstvo i geotehniku u Zagrebu) te diplomskog rada autora Dražena Martinka, dip. ing. rudarstva.

Izvori:

1. Španjol, Željko; Galić, Ivo; Rosavec, Roman: Pristupi rješavanju problema sanacije kamenoloma (Approaches to solving the problem of rehabilitation of quarries),

2. Martinko, D. (2004): Koncept razvoja rudarskih radova na eksploatacijskom polju "Pregrada 2". Diplomski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Kamen je sirovina koju možemo svrstati u neobnovljiva prirodna bogatstva, a koja je izuzetno važna u graditeljstvu. U prošlosti, danas i u budućnosti građevinarima je kamen jedan od osnovnih građevinskih materijala koji se u veliko upotrebljava u niskogradnji i visokogradnji.

Iskorištavanje mineralnih sirovina svakako najdrastičnije mijenja prirodni krajobraz i šteti okolišu. Kamenolomi su sve veći i sve neprirodniji te se tijekom otvaranja istih predlažu slijedeće mjere zaštite: izraditi projekt zaštite od buke; spriječiti onečišćenje atmosfere u okolini; spriječiti prekomjerno punjenje vozila; po potrebi vlažiti unutarnje ceste radi sprječavanja širenja prašine; osigurati koncentracije ispušnih plinova u dopuštenim vrijednostima; asfaltirati radni prostori oko radionica, spremnika i pretakališta goriva; odlagališta jalovine urediti i zatraviti, itd.

Tipovi sanacije i prenamjene

Zakonom o rudarstvu propisana obaveza saniranja otkopanih prostora već tijekom i/ili nakon završetka eksploatacije. Pojedini tipovi sanacije i prenamjene prema Gašparović i dr. (2009) ovise o:

  • Tipu eksploatacije: Prvi tip formira se radi iskorišćivanja kamena koji se vadi u obliku velikih blokova pa nakon eksploatacije ostaju impozantne građevine, ne arhitekture, koje su same po sebi atrakcija (npr. Cavae Romane u Vinkuranu, s'Hostal, Pierres et vacances, ROM.St. Margarethen ili Žurkovo). Drugi tip kamenoloma formira se radi iskorištavanja sirovine za proizvodnju građevinskog materijala (tehničko-građevinski kamen). Npr. Croscat, Hercegovac, Holderbank, Ljubešćica i Zelenjak.
  • Položaju kamenoloma u širem kontekstu: Kamenolomi koji su se razvojem gradova našli unutar njihove urbane cjeline (npr. Braga, Creueta del Coll, Kartal, Pierres et vacances). Oni imaju veće mogućnosti za prenamjenu u javne ili komercijalne, odnosno profitabilne sadržaje. Njihov prostor može biti građevinsko zemljište. Za napuštena eksploatacijska polja udaljena od urbanih centara mnogo je češći i primjereniji odabir nekih od oblika biološke sanacije (npr. Biville, Hercegovac, Ljubešćica).
  • Planiranom novom korištenju: Oblik i način novog korištenja bitan je preduvjet uspješnog oporavka pejsaža i uspostavljanja novih vrijednosti prostora (npr. kamenolom Braga prenamijenjen u nogometni stadion, Cavae Romane u muzej kamena, Crazannes u odmorište uz autocestu, Hercegovac u izletničko-rekreacijski centar i sl.).
  • Prirodnim vrijednostima: Kamenolomi su nakon zatvaranja prostori izgubljene vrijednosti. Svaki od oblika sanacije i prenamjene daju dodatnu vrijednost tog prostora. Ona može biti ekološka, estetska, funkcionalna, kulturna i povijesna.
  • Tipu intervencije: Ona može biti primarno ekološka (Holderbank), arhitektonska (Braga, ROM), umjetnička (Montraker, Dionyssos) i pejsažno-oblikovna (Creueta del Coll, s'Hostal, Zelenjak).

Modeli u rješavanju sanacije i prenamjene

Na osnovu ovih spoznaja danas, prema Gašparović i dr. (2009.), postavljena su četiri osnovna modela u rješavanju zadataka sanacije i prenamjene kamenoloma:

  • Rekultivacija pejsaža ("vratiti prirodi oduzeto"): Dugotrajan, zahtjevan i skup postupak primjenjiv  kod onih kamenoloma s kojima se ne planira novo korištenje ili prenamjena. Takvi su kamenolomi obično udaljeni od naselja (u prirodi).
  • Perivojno preoblikovanje: Svjesni da se potpuno ne može povratiti prvobitno stanje pejsaža uređenje napuštenih kamenoloma proizlazi iz ciljeva potpuno novih prostorno-pejsažnih obilježja i sadržaja (perivoji, rekreacijska područja i dr.)
  • Interpolacija arhitekturom: Kod kamenoloma koji su dok su nastajali bili na periferiji, a širenjem naselja postaju sastavni dio urbane sredine. To područje postaje građevinski vrlo zanimljivo i dobiva značajno na cijeni. To su prostori razvoja, poduzetništva i događanja. Primjera u svijetu ima više gdje se arhitektonski uklapaju stambeni, sportski (stadioni, igrališta), kulturno-umjetnički (parkovi skulptura, prostori za kulturne manifestacije i sl.) sadržaji.
  • Land art —umjetnička interpretacija: Devastirani pejzaži industrijskog doba postaju omiljena mjesta stvaranja avangardne (pejsažne) umjetnosti. Poigravanje s vegetacijom, morfologijom terena, upotrebom ostataka korištenih materijala nastaju privremena ili trajna djela (instalacije)

Eksploatacija i sanacija kamenoloma "Pregrada 2"

Kamenolom je udaljen je od grada oko 1 500 m i degradira sjeverni ulaz u grad, kao i istočne obronke Kunagore na kojima je smješten. Ukupne zalihe tehničko-građevinskog kamena iznose  oko 4.5 milijuna kubičnih metara. Kamenolom ima jednostavan pristup ležištu, nema problema s vodom te postoji mogućnost gravitacijskog transporta. Mineralna sirovina koja se eksploatira je dolomit, dobrih fizičkočkih osobina sa širokom primjenom.

Prikaz stanja kamenoloma „Pregrada 2“ iz 2004. godine (izvor: Martinko, 2004.)

Prikaz stanja kamenoloma „Pregrada 2“ iz 2004. godine (izvor: Martinko, 2004.)

Rudarski radovi koji se trenutno vrše u kamenolomu "Pregrada 2" nisu usklađeni sa Zakonom o rudarstvu Republike Hrvatske jer visina i nagibi kosina koji su veći od 70° pokazuju da je u pitanju trajna stabilnost kamenoloma, a zbog nekvalitetnih izvođenja rudarskih radova i miniranja stijenske mase izgubljene su etaže tako da je onemogućen pristup etažama (Martinko, 2004.). Radovi su koncentrirani na jednom mjestu, što usporava dobivanje stijenskog materijala i ne mogu se pokriti potraživanja tržišta.

U svom diplomskom radu Martinko daje nova rješenja razvoja površinskog kopa koja omogućavaju sanaciju postojećeg stanja, kao i daljnju eksploataciju mineralne sirovine. Kao krajnji rezultat odabira novih rješenja je dobivanje oblikovane tehnički sanirane kosine (12 etaža; visina etaže 20 m; nagib 70°, a završni nagib kosine 54°).

Prikaz završnog stanja kamenoloma „Pregrada 2“ (izvor: Martinko, 2004.)

Rješenja razvoja kamenoloma "Pregrada 2" od strane Martinka omogućavaju sanaciju postojećeg stanja, kao i daljnju eksploataciju mineralne sirovine nakon provedene sanacije.

Nova rješenja u skladu su sa zakonskim normativima, a to je prvi preduvjet nastavka eksploatacije na ovom površinskom kopu. Tako uređen i tehnički saniran kamenolom nakon eksploatacije ostavlja nam razne mogućnosti ovdje navedenih rješenja.

Arhiva

Reklama
Hrvatska na dlanu