Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

26.10.2008. 10:30:49 - Tajana Broz

Tema: Lokalna samouprava

Upravna zgrada grada Pregrade
Foto: Vinko Krištić

Upravna zgrada grada Pregrade

Ustavom Republike Hrvatske, prihvaćanjem načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine stvoren je pravni okvir za razvoj lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinu veću neovisnost od centralne vlasti. Lokalna samouprava počiva na ideji supsidijarnosti, odnosno na načelu da je potrebno osigurati da se odluke donose što je moguće bliže građanima i na razini na kojoj je to najučinkovitije (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj).
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalne važnosti. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete navedene na početku.

Pregrada je proglašena Gradom 1997. godine. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi to znači da Grad Pregrada u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalne važnosti kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

  • uređenje naselja i stanovanje,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • komunalno gospodarstvo,
  • brigu o djeci,
  • socijalnu skrb,
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • odgoj i osnovno obrazovanje,
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
  • zaštitu potrošača,
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
  • protupožarnu i civilnu zaštitu,
  • promet na svom području
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Tijela vlasti u Gradu su gradonačelnik/ca i Gradsko poglavarstvo kao izvršna tijela vlasti i Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo.

Lokalna vlast u Pregradi

Na lokalnim izborima 2005. godine direktno smo birali Gradsko vijeće na način da smo na glasačkom listiću zaokruživali jednu listu predloženu od političke stranke ili neovisnih građana/građanki. Broj glasova koje je pojedina lista dobila D'Hondtovom metodom preračunati su u mandate i tako raspodijeljeno 15 vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću. Hrvatska demokratska zajednica dobila je 5 vijećnika, Hrvatska seljačka stranka 4 vijećnika, Hrvatska narodna stranka 2 vijećnika, Socijaldemokratska partija 2 vijećnika te Hrvatska stranka umirovljenika i Zagorska stranka po 1 vijećnika. Tako sastavljeno Gradsko vijeće većinom koju su činili HDZ i HSS izabralo je za predsjednika Gradskog vijeća Rudolfa Horvata (HSS) i gradonačelnicu Vilmicu Kapac (HDZ) te članove Poglavarstva.

Kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana osnovani su mjesni odbori. Grad Pregrada ima 10 mjesnih odbora.

Kako je 2007. godine donesen novi zakon o lokalnim izborima te se sukladno tome promijenio i zakon o lokalnoj samoupravi, a novi lokalni izbori slijede treće nedjelje u svibnju 2009. godine, ovdje ćemo se više pozabaviti time kako ćemo glasovati na tim lokalnim izborima i koje će to promjene donijeti u radu lokalne samouprave.

Lokalni izbori pred vratima!

Do sada samo na izborima birali predstavničku vlast, odnosno zaokruživali smo liste kandidata/kinja pojedinih stranaka ili neovisnih, a s tih lista su se sukladno osvojenom broju glasova "dobivali" vijećnici. Tako izabrani vijećnici birali su gradonačelnika/cu i Gradsko poglavarstvo. Kao birači i biračice nismo mogli birati pojedince i pojedinke nego smo samo mogli zaokružiti cijelu listu koju je sastavila politička stranka ili grupa građana. Iako ćemo same vijećnike i vijećnice birati na jednak način glasujući za stranačke ili neovisne liste, Gradonačelnika ili gradonačelnicu birat ćemo direktno zajedno s njegovim/njezinim zamjenikom/zamjenicom.

Na izborima 2009. godine dobiti ćemo dva glasačka listića. Na jednom će biti kandidirane liste stranaka ili neovisnih građana za Gradsko vijeće i na tom listiću ćemo kao i do sada zaokružiti jednu od ponuđenih lista te će se ovisno o broju glasova D'Hondtovom metodom pojedinoj listi dodijeliti osvojeni broj vijećničkih mjesta. Za Gradsko vijeće održava se samo jedan krug glasovanja.

Na drugom glasačkom listiću biti će kandidati/kinje za gradonačelnika/cu zajedno sa svojim zamjenicima. Zaokruživat ćemo ime i prezime odnosno konkretne osobe. Da bi se netko kandidirao za gradonačelničku poziciju neće biti dovoljno da tu osobu kandidira samo politička stranka, već će prije izbora morati sakupiti 500 potpisa građana/građanki Pregrade. To znači da će vas kandidati i kandidatkinje prije izbora tražiti da potpišete njihovu kandidaturu. Vaš potpis na kandidaturi ne znači da ćete glasovati za tu osobu, niti da podržavate političku stranku te osobe, već znači samo da podržavate pravo te osobe da se kandidira, što je jedno od temeljnih političkih prava svakog građanina/građanke: da bira i da bude biran. Imate pravo potpisati bilo čiju kandidaturu pa čak i više njih te zbog toga ne možete trpjeti nikakve sankcije. Jednako tako nitko vas nakon samog glasovanja nema pravo pitati za koga ste glasovali. Da bi osoba bila izabrana za gradonačelnika/gradonačelnicu mora dobiti više od 50% glasova birača koji su izašli na izbore. Ukoliko niti jedan kandidat/kandidatkinja ne dobiju toliko glasova, tada se u roku četrnaest dana organizira drugi krug izbora u koji idu dvoje kandidata/kandidatkinja s najvećim brojem glasova, a pobjeđuje onaj/ona koji/a osvoji najveći broj glasova.

Važno je napomenuti da prilikom glasovanja birači i biračice ne moraju glasovati za listu i kandidata/kandidatkinju za gradonačelničko mjesto iste stranke ili političke opcije. Postaje moguće da npr. glasujete za gradonačelničkog kandidata/kandidatkinju desnice i listu za vijeće ljevice ili obrnuto.
Novi način biranja, novi ustroj.
Kao što smo gore vidjeli od svibnja 2009. godine birat ćemo posebno Gradske vijećnike/vijećnice, a posebno Gradonačelnika/Gradonačelnicu te više nećemo imati gradsko poglavarstvo. Ulogu gradskog poglavarstva preuzima gradonačelnik/gradonačelnica, dok uloga Gradskog vijeća s izuzetkom biranja gradonačelnika/gradonačelnice ostaje ista.
Gradsko vijeće i dalje donosi statut grada te odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga grada; osniva i bira članove/članice radnih tijela vijeća, te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom; uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela grada; osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za grad. Vijećnici/ce svoj posao obavljaju volonterski uz određenu naknadu.

Gradonačelnik/gradonačelnica priprema prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela; usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada te nadzire njihov rad; upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada kao i njezinim prihodima i rashodima; odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina Grada čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000 000 (jedan milijun) kuna. Gradonačelnik/gradonačelnica će svoju dužnost obavljati profesionalno.

Sukladno novom načinu izbora dolazi i do novog odnosa snaga između Gradskog vijeća i gradonačelnika/gradonačelnice. Do sada je bilo gotovo nemoguće da gradonačelnik/ gradonačelnica nema podršku većine Vijeća jer je upravo to Vijeće biralo gradonačelnika/gradonačelnicu dok će sada biti moguće situacije u kojoj jedna politička opcija ima većinu u gradskom vijeću, dok će gradonačelnik/gradonačelnica biti iz druge političke opcije ili neovisan/neovisna.

Gradonačelnik/gradonačelnica dva puta godišnje podnosi polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu. Pored izvješća predstavničko tijelo može od gradonačelnika/gradonačelnice tražiti izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog/njezinog djelokruga. Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika/gradonačelnice donosi gradski proračun. Gradsko vijeće može - na vlastitu inicijativu ili na prijedlog 20% birača raspisati referendum o razrješenju gradonačelnika i njegova zamjenika, kada krše ili ne izvršavaju odluke predstavničkog tijela, odnosno kada svojim radom prouzroče jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave znatnu materijalnu štetu. Gradsko vijeće može biti raspušteno između ostalog ako ne donese proračun u zakonskom roku.

Pogled u staklenu kuglu

Razlozi zašto su napravljene ove izmjene idu od želje građana/građanki da direktno biraju, preko ideje da će se time pojačati odgovornost izabranih, do toga da će građani biti zainteresiraniji za lokalnu samoupravu. Argumenti koji su se mogli čuti protiv takvog načina izbora uglavnom su bili da će ovo dovesti do velikog broja lokalnih "šerifa" koje će biti nemoguće kvalitetno nadzirati. Iskustva s ovakvim načinom izbora gradonačelnika/ gradonačelnica su različita. Srbija se nakon samo jednog ciklusa direktnog izbora gradonačelnika/ gradonačelnica vratila na indirektni izbor (bira se predstavničko tijelo - Vijeće, koje onda bira izvršnu vlast). U Engleskoj se tek u nekoliko gradova bira direktno. Engleski gradovi su imali pravo svaki za sebe odabrati model izbora i svega desetak gradova se odlučilo na direktni izbor (uključujući London) i reakcije su i dalje podijeljene, iako je zabilježen mali porast u broju birača izašlih na izbore.

Naravno, staklenu kuglu nemamo, a zapravo nam i ne treba. Na kraju krajeva, na izborima se sve svede na jednu vrlo jednostavnu stvar. Izađite na birališta i birajte ljude kojima možete vjerovati da će upravljati pošteno i na opću dobrobit.

P.S. one koji sad odmahuju glavom i tvrde da takvi političari i političarke ne postoje, podsjećam na dobar stari slogan Radija 101: "Začepi nos i glasuj!".

Reklama