Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

23.03.2009. 22:06:32 - Slavica Reiner

Zaštitimo nošnju kao naše kulturno narodno blago

Prošlost nam je na cijelom području Hrvatskog zagorja ostavila mnoge tragove. Tu se stoljećima živjelo u teškim gospodarskim i društvenim prilikama. Najsiromašniji i najnapučeniji dio Hrvatske upoznaje i shvaća gosp. Milan Prpić, koji nakon 1915. god. iz Zagreba dolazi u Zabok i osniva "Tekstilnu industriju Milan Prpić" te tekstilnu industriju u Oroslavju "Preslica". Uz veću zaposlenost ljudi, vrlo brzo se mijenja način života žitelja. Osobito brzo se mijenja način odijevanja. Već nakon desetak godina mušku narodnu nošnju zamjenjuje građansko odijelo, dok se ženska narodna nošnja polako gubi nakon 1945. U okolici Pregrade najdulje se zadržala u Cigrovcu i Gorjakovu, dok se uz Sutlu potpuno gubi nakon 1900.

Zahvaljujući Mariji Hercigonja, koja je u staroj škrinji pronašla nekoliko rukom šivanih nošnji po modelu s početka XX. stoljeća, možemo i mi danas vjerno tradiciji i originalu obnoviti nošnju i tako sačuvati njezinu vrijednost. Nošnja je po svom izgledu jednostavna, bez bogatstva, svile, šarenila i ukrasa, što je razumljivo radi vjekovnog tereta feudalnog doba kojeg je stanovništvo podnosilo. U takvoj jednostavnosti odjeće nalazimo skladnost i stilsku ljepotu sredine gdje je ona u minulom razdoblju oblikovana.

Danas su tek rijetki ljudi koji se s nostalgijom sjećaju te bjeline i jednostavnosti. U određenim prilikama i svečanostima i danas se želimo predstaviti se široj javnosti kao Zagorci, ali rijetki se odluče obući našu nošnju, jer je "jadna i siromašna". No, ne mora biti tako i ona nije takva.

Kako bi se sačuvala njezina izvornost i originalnost, u suradnji sa županijskom turističkom zajednicom pokrećemo projekt šivanja izvornih narodnih nošnji za područje čitavog Hrvatskog zagorja.  Još se može nabaviti domaće platno, a ima i žena koje znaju heklati špice pa se mogu podučiti mladi. Može se nabaviti i kupovnog lanenog platna. Najvažnije je da se nošnja dobro sašije.

Kod šivanja nošnje se najčešće griješi u sljedećem: svaki šiva po svome, nešto doda ili uzme iz neke druge sredine i gubi se izvornost. Kad se vidi ta jednostavnost kroja, savršeno šivanje rukom s koncem od preje (ispredena konoplja) umjetnički izrađena čipka ili vez, stane se u nevjerici, da se nešto tako savršeno moglo napraviti na ruke. Ispeglane falde bile su kao harmonika. Takva se svečana nošnja šivala kroz tri godine. Sijanje konoplje, predenje, tkanje platna, heklanje špica, šivanje, faldanje, izrada gumba...

Uz toliko uloženog truda i ljubavi u jednu svečanu haljinu ona se i s ponosom nosila. Za naše najveće svetke i svečanosti učinimo i mi tako. Iz naše prošlosti sačuvajmo ono što je naše najljepše, najvrijednije, najprepoznatljivije. Svoj identitet i pripadnost. Barem u nekim prilikama pokažimo s ponosom svijetu da smo Zagorci. Zaštitimo zagorsku narodnu izvornu nošnju kao naše kulturno narodno blago.

Arhiva

Reklama
Vis Vitalis