Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Novosti

27.03.2011. 16:22:20 - Tajana Broz i Marko Vešligaj

Općenito o mjesnim odborima

Početkom travnja (točnije 3. travnja) očekuju nas izbori za vijeća Mjesnih odbora te vam tim povodom donosimo mali pregled ustrojstva i djelokruga tih temeljnih oblika demokratskog političkog sustava.

Osnivanje

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. On se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Konkretno, na području grada Pregrade radi se o 10 mjesnih odbora: Pregrada, Bušin, Sopot, Vinagora, Stipernica, Gorjakovo, Cigrovec, Benkovo, Plemenšćina i Kostel. Posljednji izbori za Vijeća mjesnih odbora grada Pregrade održali su se 13. ožujka 2007. godine.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Statutom grada može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Sredstva za obavljanje tih poslova osiguravaju se u proračunu grada.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik/predsjednica vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora biraju građani i građanke s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi/članice vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o kojemu smo više pisali u prvom broju. Mandat članova i članica vijeća mjesnog odbora traje četiri godine. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika ili predsjednicu vijeća na vrijeme od četiri godine. Predsjednik/predsjednica vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora. Predsjednik i članovi Vijeća mjesnog odbora navedene dužnosti obavljaju volonterski bez, naknade.
Vijeće mjesnog odbora

U skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.).
Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora te ga podnosi na potvrdu zboru, odnosno zborovima građana. Program rada mora se zasnivati na realnim potrebama i mogućnostima, a za narednu godinu donosi se najkasnije do kraja listopada tekuće godine. Program rada mjesnog odbora sadržava popis aktivnosti te izvore sredstava za njihovu realizaciju.

Za djelatnost mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove) te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u gradskom proračunu.

Financiranje

Za financiranje svojih djelatnosti mjesni odbori mogu osiguravati druga sredstva i to:
a) prihode od imovine i imovinskih
    prava mjesnih odbora,
b) donacije pravnih subjekata i građana,
c) druga sredstva.

Gradska uprava osigurava odgovarajuće uvjete radi pružanja pomoći mjesnim odborima u obavljanju administrativnih, računovodstvenih i drugih odgovarajućih poslova.

Mjesni bi odbori trebali predstavljati vezu između gradske uprave i građana/ki te artikulirati najosnovnije komunalne potrebe pojedinog područja grada. Problem u funkcioniranju mjesnih odbora nastaje kada gradska uprava ne uviđa tu funkciju mjesnih odbora te kada su oni svedeni na statiste koji gotovo o ničemu ne odlučuju. Već je dovoljno spomenuti da se predsjednike/ce vijeća mjesnih odbora uopće ne poziva na sjednice Gradskog vijeća te da postoje slučajevi iz prakse prema kojima je vidljivo da se niti izražena volja samih vijeća mjesnih odbora ne poštuje od strane gradske uprave. Naravno, u takvoj situaciji dolazi do pasivizacije vijeća mjesnih odbora te oni nisu sposobni artikulirati potrebe građana i građanki sa svojeg područja. Takvo stanje smanjuje sveukupni prosperitet grada te ga je nužno mijenjati za početak na način da se u vijeća mjesnih odbora izaberu ljudi koji neće pristati biti samo statisti nego će uistinu brinuti za dobrobit svojih sumještana, zastupati njihove interese pred gradskom upravom te odgovorno obnašati svoju dužnost.

Mjesna samouprava u gradskom proračunu ne iskazuje se kao samostalni dio, već kao program ili aktivnost u okviru razdjela gdje su locirani predstavničko tijelo i izvršno tijelo grada. Mjesna samouprava osniva se statutom i po zakonu ima status pravne osobe, a račun joj je vezan uz račun proračuna grada, dakle dio je jedinstvenog računa proračuna. Pritom njezini prihodi i rashodi moraju biti obuhvaćeni u njezinom financijskom planu koji je sastavni dio proračuna lokalne jedinice. Mjesni odbori svoje financijske planove sastavljaju prema uputama jedinica lokalne samouprave i podnose izvještaje o izvršenju svojega programa na način i pod uvjetima koje odredi lokalna jedinica. To znači da se u proračunu lokalne jedinice osiguravaju sredstava za obavljanje poslova koji proizlaze iz povjerenih poslova i onih koji proizlaze izravno iz zakona. To u proračunu izgleda ovako: mjesni odbori se često prikazuju u razdjelu proračuna zajedno sa predstavničkim (vijeće) i izvršnim (poglavarstvo) tijelima, pritom se tamo iskazuje plan financiranja osnovnih aktivnosti mjesnih odbora (materijalni rashodi, naknade za rad...), dok se program kapitalnih ulaganja posebno iskazuje.

Svi prihodi mjesne samouprave, uključivši i one koji nisu uplaćeni u proračun lokane jedinice već na račun mjesnog odbora, prihod su proračuna lokalne jedinice na čijem se području mjesna samouprava nalazi. Svi rashodi mjesne samouprave uključuju se u nadležni proračun lokalne jedinice. Mjesni odbori dužni su svoje financijske izvještaje o prihodima i rashodima dostaviti nadležnoj lokalnoj jedinici koja ih je dužna konsolidirati. Iz svega ovoga vidljivo je da mjesni odbori nemaju gotovo nikakve financijske samostalnosti i da gotovo sve poslove oko financiranja vodi lokalna samouprava, što je s jedne strane i razumljivo s obzirom da mjesni odbori ipak, posebno u manjim sredinama, pokrivaju područja od nekoliko stotina stanovnika pa bi u slučaju da i mjesni odbori imaju određenu samostalnost, to zahtijevalo i  postojanje stručnih službi, što bi dodatno povećalo troškove rada mjesnih odbora. S druge strane postavlja se pitanje njihova postojanja, ukoliko uopće nemaju financijskih sredstava kojim će slobodno raspolagati, nego je to isključivo pravo lokalne jedinice odnosno grada. Grad stoga ima isključivo pravo odlučivanja gdje će se usmjeriti sredstva, te to može uvelike biti podložno političkim manipulacijama. I ovdje je potrebna toliko spominjana financijska decentralizacija, jer potrebno je dati i najnižim oblicima samouprave određenu financijsku samostalnost.

Reklama
Hrvatska na dlanu