Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

11.05.2009. 20:54:28 - Boris Krizmanić

Skica za toponimiju Pregrade i okolice

Pregradski kraj kao, uostalom i čitavo Zagorje, karakterizira velika reljefna razvedenost pa je za očekivati da će veliki broj toponima odraziti tu krajobraznu karakteristiku. Stoga mnoštvo bregova i brežuljaka obraslih raznim vrstama šume, pitomih dolova i zaravni obogaćenih selima i zaseocima ispresjecanih vodotocima vjerno prate odgovarajuća imena. Ona su, osim nekoliko iznimki, slavenskoga porijekla; došla su zajedno s doseljenicima u velikoj seobi naroda. Tek poneki toponim ima porijeklo u latinskom, njemačkom ili kojem drugom jeziku.

Toponimi su u pravilu stariji od prezimena. Naziv mjesta vrlo je potreban stanovništvu radi orijentacije u prostoru. Zato je njihova promjena vezana uz velike seobe ili ratna zbivanja, a u mirno doba naziv se mjesta ne mijenja

U ovoj skici za toponimiju pregradskoga kraja obuhvatit ćemo poznatije oronime (nazive planina, bregova), hidronime (nazive voda) i ojkonime (nazive naselja).

Oronimi

Najpoznatiji oronim na našem području je Kunagora. (Ponegdje ćemo naići na oblik Kuna-gora ili Kuna gora. S obzirom na tendenciju u hrvatskom jeziku da se polusloženice i složeni pojmovi gdje je to moguće stapaju u jedinstvenu riječ, složenicu, preporučio bih oblik Kunagora). Ovaj oronim sadrži dva korijena: kuna i gora, a značenje mu je "gora u kojoj ima kuna". I dandanas ih ima, no u staro vrijeme one su imale veću važnost jer se krznom tih životinja plaćao porez, kunovina.

Po tom obrascu nastali su još oronimi: Vinagora i Kostelgora (može i Kostelska gora). Vinagora je u značenju "gora u kojoj ima vina", uzgaja se vinova loza i proizvodi vino, a Kostelgora je "gora u (ili na) kojoj je Kostel". Korijen gora susrest ćemo i u ojkonimima Gorica, Gora i Mala Gora. On označava poziciju onoga što je imenovano, da je to što je imenovano gore, visoko. Od istaknutijih oronima još je Vrljanšica, brijeg iznad Sopota, a značenje mu je vrlet, strmina. Da se na njezinim obroncima razvilo kakvo naselje, ono bi moglo nositi naziv Strmec.

Hidronimi

Na području naše lokalne jedinice nema izrazito velikih vodotoka niti voda. Tek su tri potoka, nekoliko potočića i jedno jezero. Najveći potok, ili neki misle rječica, je Kosteljina koja je ime dobila po starodrevnom Kostelu ispod kojeg protječe. Drugi po veličini je Sopotnica, a ime je dobio po imenu prvog naselja kroz koje prolazi. Treći je Svedružica, a ime također duguje naselju kroz koje protječe. Na području Pregrade je i jedno jezero -Goričko jezero. Ime je dobilo po dvorcu Gorica u čijem je vlasništvu od nastanka do danas. Uz Sopotnicu Sopot ima još jedan potočić, Kamešicu koji izvire u Kamešeku, terenu izrazito kamene građe kao što mu i ime govori.

Ojkonimi

Lokalna jedinica Grad Pregrada u svom sastavu ima 26 naselja, a većina naselja ima zaselke ili dijelove svog teritorija koji također imaju svoje ime. Ime naselja ili dijela teritorija koji mu pripada najčešće je sročeno prema karakteristici toga terena kakav je bio (a često i ostao) u vrijeme njegovog imenovanja. Naši preci, stari Slaveni, koji su naselili ove krajeve nazive mjesta u najširem smislu te riječi imenovali su prema mjestima iz svoje prapostojbine koja su imala slične karakteristike. Zato ćemo i danas u područjima koja nastavaju Slaveni pronaći mnoštvo istih ili sličnih toponima kao što su: Bistrica, Sopot, Gaj, Dubrava, Završje, Hum ...

Značajna kategorija ojkonima su oni koji odražavaju neku reljefnu karakteristiku. Tu u prvom redu spada ojkonim Pregrada o kojemu je bilo riječi u monografiji Grad Pregrada. Nedvosmisleno je da se radi o tvorbi pre-grad-a, tj o ojkonimu koji govori o pregrađenosti prostora, o vizualnom, a potom i fizičkom doživljavanju pregrađenosti prostora kojim se krećemo budući da Kunagora i okolni bregovi odvajaju relativno ravničarski prostor od onoga koji je u pregradskom zaleđu.

Ojkonim Sopot dobrim dijelom spada također u tu kategoriju. Prakorijen te riječi sop ima daleku vezu sa oblikom slp, iz čega nastaje današnja riječ slap s tim da sop ima daleko jaču onomatopejsku crtu. Sopot je sveslavenski ojkonim i označava mjesto koje ima vodu, slap, a to je slučaj i u ovom primjeru. Ovamo bismo uvrstili i ojkonime Gorjakovo koji govori o tom prostoru kao gorovitom, punom gora te Malu Goru, Goru i Goricu u kojima se kazuje da se radi o terenima "na visokom" "gore".

Na kostelskom području dva su toponima zanimljiva s tog aspekta. Prvi je Sutinsko. U korijenu te riječi je tins, tijesno, a prefiks su kazuje o tjesnoći s obje strane, o dvojstvu, (kao u riječi su-putnik itd.). Taj prostor opisali bismo kao "tijesni prolaz", prolaz stiješnjen između dvaju brijegova. Drugi je toponim Midofar. Jedan je od rijetkih koji su preostali iz germanskog jezičnog naslijeđa. Sastoji se od riječi müdo i faren i označava dio terena u kojemu se usporeno krećemo zbog strmog terena. Doslovno bismo ovu složenicu preveli kao "usporena vožnja". Dakako, radi se o toponimu koji je nastao u vrijeme volovskih zaprega, ali ima svoj razlog postojanja i danas.

Tri naselja nose ime po vrsti šume ili stablima koja su rasla na određenom području. To su: Gabrovec (od grab), Klenice (od klen) i Višnjevec (od višnja). To su tzv. dendronimi.

Naselja Kostel, Kostelsko i Kostel Bregi sadrže latinski korijen castellum u značenju tvrđavica, mala tvrđava. Toponim govori o tome da ima porijeklo iz vremena prije doseljavanja Slavena na ovo područje.

Nije pouzdano, ali je vjerojatno da ime naselja Bušin sadrži značenje buš(iti), tj. to je područje i u starije doba bilo nalazište nekik rudača.

Donja Plemenšćina i Gornja Plemenšćina nekad su se zvale Bušin Plemenitih, tj. to su bila imanja plemenitaša (Keglevića, njihovih prethodnika ili kupaca njihovih imanja). Ojkonimi koji sadrže neko osobno ime, najčešće svetačko, smatraju se mlađima po postanku. Takvi su: Marinec (ili Marinci) od Mara ili Marija, Martiša Ves od Marta i Ves (= selo), Pavlovec od Pavao (sv. Pavao), Svetojurski Vrhi (po sv. Jurju), Benkovo po Benku (sv. Benediktu) i Valentinovo (po sv. Valentinu).

Nejasno je porijeklo ojkonima Cigrovec, Stipernica i Vojsak.

Arhiva

Reklama
My Way