Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Kolumne

14.10.2016. 08:07:07 - Ivan Kantoci

Svijest o Bogu

Za vjernike i nevjernike besplodno je meðusobno uvjeravanje u osobni izbor vjere ili nevjere. Oba mi¹ljenja prkose ljudskom razumu. Ipak ta uvjeravanja, kao intelektualna vje¾ba, nisu besmislena.

Vjernici koji razmi¹ljaju, kritièki prihvaæaju znanstvene podatke dobivene istra¾ivanjima, a u Boga vjeruju temeljem osobnih iskustava, a ne temeljem znanstvenih podataka. S  druge pak strane ateisti ne vjeruju u Boga, prvotno ne zbog toga ¹to bi smatrali da bi to bilo neznanstveno, nego jer jednostavno nemaju za to potrebe niti to ¾ele.

Razgovor o vjeri ili nevjeri ne mo¾e sadr¾avati definitivne zakljuèke, jer se uvjerenje ne mo¾e dokazati. Bog ostaje pitanje, za koje se ostaje otvorenim ili ne. U prvom sluèaju ostaje se, u uvjerenju u smislenost osobno do¾ivljenog pitanja, tra¾iti dalje. U drugom sluèaju negira se pitanje ili se poku¹ava, u reakciji na to jasno iskustvo, dokazati besmislenost pitanja.

©to se kr¹æanske vjere tièe, ona je prvotno intelektualni i etièki izazov èovjeku, i u svom du¹evnom izazovu naslanja se na osnovne ljudske osjeæaje. To je pak ne¹to drugo od onog ¹to se vidi kroz religiozno izra¾avanje u svijetu, a na koje gotovo uvijek smjeraju ateistièke kritike: kr¹æanstvo nije moralizam ni sentimentalizam, nije duhovno odijevanje ili obredno ureðivanje ¾ivota, niti estetski do¾ivljaj. Kr¹æanska vjera u Boga nije ni ideologija kojom bi se opravdalo nasilje i ostala zlodjela, iako je stav o tome, èesto ateistièki argument za odbacivanje vjere.

Kr¹æanska vjera, strogo uzev¹i, i nije religija u smislu èinjenica povezanih s nutarnjim ili vanjskim iskustvom. Religije su ljudsko oblikovanje ideja o Bogu, dok se Bog Biblije pokazuje kao onaj koji nema imena ('Ja sam koji jesam', Izl. 3:14), koji se ne mo¾e naslikati ('Ne pravi urezana lika niti kakve slike', Izl. 20:4), koji se ne mo¾e lokalizirati ('Bog ne prebiva u rukotvorenim hramovima', (Dj. 17:24) koji je nevidljiv ('Boga nitko nikada ne vidje', Iv. 1:18), a koji se vidljivim uèinio u osobi Isusa iz Nazareta. Kr¹æanska vjera u tom smislu tra¾i izlazak iz ugodne religiozne zone te napu¹tanje s tim u vezi vanjskih sigurnosti. Intelektualno gledajuæi kr¹æanska vjera nije sigurnost znanja nego povjerenja da æe ljudska potreba za znanjem jednom biti uta¾ena u licu Stvoritelja. Dok to nije sluèaj, tako dugo vjernik ¾ivi u tom povjerenju i u 'kr¹æanskom neznanju'.

Jo¹ nagla¹eniji izazov kr¹æanske vjere jest napu¹tanje ugodne filozofske zone koju sami stvaramo, te upu¹tanje u intelektualni i etièki izazov svijesti o Bogu, sa svim nesigurnostima koje su èovjekovu ¾ivotu vlastite.   

Vezano

Arhiva

Arhiva kolumni

Reklama