Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Ljekarnička zbirka Thierry Muzeja grada Pregrade predstavljena je javnosti 30. ožujka ove godine.

Predmeti iz ljekarne posuđeni su, susretljivošću i razumijevanjem od gospodina Milana Cesarca, vlasnika zgrade i ljekarne.

Ljekarnička zbirka predstavlja farmaceutsku djelatnost obitelji Thierry čije djelovanje je od izuzetne važnosti za Hrvatsku jer su svojim zaokruženim procesom proizvodnje lijekova bili prethodnica današnjih velikih farmaceutskih poduzeća.

Ljekarnik Adolf pl. Thierry de Chateauvieux utemeljio je u gradu Pregradi prvu industrijsku proizvodnju lijekova u Hrvatskoj. Proizvodnja lijekova temeljila se na stručnom i znanstvenom iskustvu ljekarenja tijekom višestoljetnog djelovanja ljekarnika u Hrvatskoj. Veza farmacije sa srodnim znanostima, kemijom i botanikom, bila je prirodna jer se kemija snažno otkrivala i razvijala u ljekarničkim laboratorijima, a ljekovito je bilje oduvijek bila ljekarniku osnova za pripremanje lijekova. Thierryjevo izvrsno poznavanje vlastite struke, poduprto širokim i svestranim znanjima iz kemije i botanike, najviše se očitovala upravo u industrijskoj proizvodnji lijekova i proizvodnji kemijskih tvari, gdje je u početku bilo nekoliko malih, ali blistavih pothvata hrvatskih ljekarnika. Međutim, začetak industrijske proizvodnje lijekova u Hrvatskoj nalazimo u Hrvatskom zagorju u doba Erlicha (1854.-1915.), osnivača moderne kemoterapije, još krajem XIX. stoljeća, a prije pronalaska prvog kemoterapeutika Salvarzana (1907.).

Ljekarnik Adolf pl. Thierry de Chateauvieux dobiva 9. studenoga 1892. koncesijsku ispravu pod brojem 52.906, tj. dozvolu za rad ljekarne u Pregradi. Thierry je angažirao jednog od poznatih zagrebačkih graditelja Gjuru Carneluttija da mu napravi projekt glavne zgrade i proizvodnog kompleksa te je 1893. otvorio ljekarnu "K Angjelu čuvaru". Kako je Hrvatska već imala vlastitu Hrvatsko-slavonsku farmakopeju (1888.) stvoreni su solidni uvjeti za tvorničku proizvodnju lijekova, prvu farmaceutsko-kemijsku tvrtku u jugoistočnoj Europi.

Adolf pl. Thierry radio je na recepturi nekoliko lijekova. Najpoznatiji su bili Thierryjev balzam i Thierryjeva centifolijska mast; oba su pripravka poslije zaštićena patentnom ispravom u Londonu. Lijekovi proizvedeni u Pregradi bili su prodavani i cijenjeni doslovno u cijelom civiliziranom svijetu.

Izložba je koncipirana tako da se uz pomoć slike sa memoranduma i autentičnih predmeta ukratko predstave sve djelatnosti tvrtke Thierry.

Uvodni dio izložbe predstavlja segmente proizvodnje s memoranduma uz karakteristične popratne predmete.

Pojedine segmente proizvodnje koji su bili popraćeni s dovoljno autentičnih predmeta detaljnije smo predstavili kao cjeline stalnog postava.

Izložbene cjeline su:

• Obitelj Thierry de Chateauvieux
• Oficina ljekarne"Vizitacije" u ljekarni
• Ljekarnički laboratorij
• Prostorija za zalihe-materijalka
• Trgovačka poslovnica
• Proizvodna prostorija
• Otprema
• Farmaceutsko komercijalno nakladništvo i prepiska
• Zgrada i ljekarna "K Angjelu čuvaru"

Obitelj Thierry de Chateauvieux  su plemići iz Francuske koji su se iz nama nepoznatih razloga doselili u Hrvatsko zagorje. Nakon dolaska u Pregradu i osnivanja "K Angjelu čuvaru" Adolf Thierry traži nostrifikaciju francuskog plemstva. U Državnom arhivu u Zagrebu nađeni su dokumenti kojima je zatraženo priznavanje plemstva na području Ugarske. Zahtjev za priznavanje plemstva predan je 1904. godine, a 1910. godine zahtjev biva odobren te "na području zemalja Krune Ugarske vlastnim služiti se rečenim plemstvom, plemičkim pridjevkom te grbom".

Osnivač ljekarne Adolf Thierry sa suprugom Josipom imao je osmero djece. Dvoje od njih su po zanimanju bili farmaceuti, a mlađi sin Vilim Thierry preuzeo je posao nakon očeve smrti 1920. godine. Obitelj Thierry je uspješno poslovala do završetka 2. svjetskog rata kada im je imovina nacionalizirana. Posljednji nasljednik obitelji Thierry, gospođa Theae Omerza preminula je 2006. godine. U ovom dijelu postava predstavili smo fotografiju obiteljskog prstena s grbom, matricu s potpisom osnivača Adolfa Thierryje, fotografiju iz obiteljskog albuma, te potpis nasljednika ljekarne, sina Vilima Thierryja. 

Oficina ljekarne je predstavljena uz pomoć nekoliko skupina predmeta. Ljekopis ili farmakopeja (lat. pharmacopoea) je državna knjiga normi, stručni zakonik koji sadržava popise i opise ljekovitih tvari (prirodnih, sintetskih) i pomoćnih ljekovitih sredstava sa zahtjevima o potrebnoj kakvoći, propisima njihova ispitivanja, opisom njihova pripravljanja i propisom o postupanju s popisanim tvarima.

Liječničkim receptima postavljenim na ulazu u oficinu ljekarnik započinje svoj stručni rad, a recept mu je podloga za rješavanje problema o ispravnom vezanju pojedinih sastojaka (ljekarnički: ingredijencija) u jednu cjelinu, koja se u farmaceutskoj praksi zove ljekoviti oblik, pazeći da ne dolazi među propisanim sastojinama do kemijskog ili fizičkog suparništva, tj. da propisane sastojine u gotovom lijeku sadrže nepromijenjenu svoju prvotnu strukturu. Receptu, dakle, liječnik daje svrsishodan sadržaj, a ljekarnik ispravan ljekovit oblik.

Predmetima na recepturnom stolu predstavljeni su: osnovni proizvod ljekarne Thierryjeva centifolijska univerzalna mast, tarna vaga i precizna ručna vaga s utezima te novac s kraja 19. i početka 20. stoljeća kao platežno sredstvo za lijekove.

Na zidu oficine izrađena je moderna replika ljekarničkih polica u koje su smještene ljekarničke posude.

Laboratorij je osmišljen u dva dijela: radni stol i pregradna stijena koja odjeljuje prostor laboratorija od materijalke i trgovačke poslovnice. Radni stol ima ladice za čuvanje raznih sprava i utenzilija potrebnih za laboratorijski rad  U izložbenoj cjelini laboratorija nalazi se naprava za destiliranje i za kuhanje u pari, zajedno s ormarićem za sušenje, zatim poveća preša, lijevci, lopatice,  staklene tikve, pipete, posude za infuduranje i menzure razne veličine, sprave za koliranje tekućina, propisana sita (rešeta) i aparat za sterilizaciju.

Jedan od značajnih eksponata koji se tu nalaze je destilator i sprava na vodenu paru. Destilator se sastoji iz bakrenog kotla s pokositrenim gornjim vanjskim dijelom, tzv. tubarke s drškom, hladnjakom te četvrtaste peći iz kovanog željeza. Destilacija s vodenom parom radi se u posebnom kotlu, koji je položen u drugi kotao, iz  kojega se u nj uvode vodene pare. Destilirana se tekućina prihvaća u tzv. florentinsku posudu u kojoj se aromatična voda oslobađa mogućeg suviška eteričnog ulja. Aromatične vode i eterična ulja koristile su se kao komponenta pri izradi lijekova.

U prostoriji za zalihe-materijalki smještene su velike posude u kojima su se držale u velikim količinama ljekovite droge-osnove za izradu lijekova. U ovaj segment izložbenog prostora ukomponiran je originalni restaurirani ljekarnički namještaj ljekarne "K Angjelu čuvaru"

Trgovačka poslovnica na pisaćem stolu daje na uvid poslovnu knjigu u koju su upisani kupci koji su naručivali lijekove. Uvidom u knjigu vidi se da se trgovalo s cijelom Europom, Afrikom i Amerikom. Tu su izložena memorandum-pisma obitelji Thierry te prijepis dozvole za rad iz 1893. godine izdane od strane Kotarske oblasti Pregrada.  Kao potvrda ozbiljnog poslovnog djelovanja obitelji, odnosno ljekarne "K Angjelu čuvaru" tu je i Patentna isprava od 2. ožujka 1900. Adolf Thierry je najprije u Londonu registrirao tzv. engleski čudotvorni balzam i pregradsku mast - 20. listopada 1899., a potom proizvode zaštitio patentom 2. ožujka 1900. godine i naposljetku ih 1901. godine u istom gradu  prodao za 960.000 kruna. U ispravi se nalazi i trgovačka (zaštitna) marka (tzv. zelena opatica) za te proizvode.

Proizvodna prostorija velikom reprodukcijom fotografije predstavlja zaposlenice u radnoj prostoriji, a tu su i fotografije iz albuma proizvoda i reklama obitelji Thierry.

Otprema je segment postava gdje smo izložili originalne lijekove u njihovoj ambalaži. Ovdje se prikazuje i znanstveno-obrazovni film "Ljekarništvo na tlu Hrvatske-Mistika uzmiče pred svjetlošću razuma", autora prof. dr. Vladimira Grdinića.

Reklamiranje lijekova: ljekarnik Adolf Thierry naveliko je reklamirao svoje lijekove na svim relevantnim jezicima toga doba. Ljekarnici koji nisu proizvodili lijekove na veliko niti ih reklamirali, često su se protivili takvom načinu ljekarničkog rada, no zahvaljujući upravo tom smislu za poslovanje, obitelj Thierry je svoje lijekove tako uspješno prodavala diljem Europe, Afrike i Amerike. U ovom segmentu stalnog postava nalaze se matrice za reklame i matrice za ambalažu lijekova.

Kao zadnji dio izložbe predstavljena je obitelj Thierry i zgrada s proizvodnim dijelom koju su dali izgraditi u Pregradi.

Zgradu obitelji Thierry projektirao je poznati zagrebački graditelj Gjuro Carnelutti, koji je izveo radove na nizu značajnih građevina u Zagrebu i okolici. Nacrti su izrađeni u lipnju 1893. godine, gradnja je odobrena i zavedena pod brojem 3280/93 od strane Kraljevske kotarske oblasti u Pregradi 29. lipnja 1893. godine. Građevina je izgrađena u historicističkom stilu, u prizemlju je smještena ljekarna "K Angjelu čuvaru" i popratne prostorije, a dio prizemlja bio je predviđen za iznajmljivanje. Na katu se nalazio stambeni dio obitelji Thierry, bogato opremljen pokućstvom i slikama. Zgrada Thierry pokazuje nam mjerilo gradske stambene zgrade kraja 19. stoljeća te predstavlja novi urbani arhitektonski sklop u Pregradi.

Postojeća ljekarna s originalnim namještajem nastavila je djelovati te se i danas kao nadopuna ljekarničkog postava Thierry Muzeja grada Pregrade, može pogledati.

Zbirka Thierry ima višestruko značenje za Pregradu i Hrvatsku.

Srednja škola Pregrada unutar zdravstvenog programa ima smjer farmaceutski tehničar, pa ovim muzejskim postavom upotpunjava školski program, a u budućnosti se planira i otvaranje Visokog zdravstvenog učilišta. Muzej grada Pregrade sjećanjem na slavnu farmaceutsku prošlost ovog kraja upotpunjavat će medicinske obrazovne programe. 

Nakon višegodišnjeg "mirovanja" (zadnji postav ljekarničkog karaktera ostvaren je u Povijesnom muzeju Istre 2005. godine) predstavlja se muzejskoj struci jedna značajna farmaceutska zbirka za Hrvatsku te se time daje poticaj za ostvarivanje dugo željenog Nacionalnog farmaceutskog muzeja.

Posebnu zahvalu upućujem prof. dr. Vladimiru Grdiniću na stručnoj pomoći i sugestijama koje mi je dao prilikom ostvarenja ljekarničkog postava

Tekst je pruzet i lista "Vijesti muzealaca".