Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Foto: Josip Krušlin

Za termin svjetloonečišćenje prvi sam puta čula 2007. godine, kad sam upoznala Ranka Skansija, zagrebačkog haesesovca koji se već dugi niz godina bavi ovim problemom. To me toliko zainteresiralo, da sam na tu temu s mladima HSS-a organizirala predavanje u gradskoj vijećnici. Bilo je to 26. rujna 2007. godine. Kasnije sam o svjetloonečišćenju slušala na fakultetu, u sklopu predmeta Medicinska ekologija.

Što je svjetloonečišćenje?

Svjetloonečišćenje (eng. Light pollution) je pretjerana upotreba umjetne svjetlosti, odnosno nepotrebna upotreba svjetlosti izvan zone koju je potrebno osvijetliti. Prvi su na ovaj problem ukazali astronomi, koji su primijetili "smanjenje" broja zvijezda. Za razliku od onečišćenja vode ili zraka, zagađenje svjetlom nepoznanica je za većinu ljudi. Ovaj, na prvi pogled beznačajan problem, izaziva mnoge neželjene efekte - od nepotrebnog rasipanja energije do štetnog utjecaja na životinje i ljude. Najčešći uzrok tomu je korištenje neekoloških rasvjetnih tijela ili njihovo nepravilno postavljanje, ali i svako rasvjetno tijelo koje je upaljeno bez razloga.

Medicinski i ekološki problem

Kaže se da je svjetlost izvor života kakvog danas poznajemo. No, nepravilno upotrebljena ima brojne štetne posljedice na biljni i životinjski svijet. Naime, životni ciklusi biljnog i životinjskog svijeta prilagođeni su dnevnim izmjenama dana i noći. To se zove cirkadijani ritam. Nesmetana, jasna, izmjena dana i noći temeljna je odrednica čitavog ekosustava. Zbog kontinuirane fotosinteze, kraći je životni vijek kopnenih biljaka, a svijetlost djeluje i na prirodan tijek oprašivanja. Uslijed produženog dana prestaju egzistirati neke vrste kukaca, ili doseljavaju netipične vrste. Ptice gube orijentaciju pri dnevnim i sezonskim migracijama, pa tako u određeno područje doseljavaju netipične vrste. Ribe i vodozemci koji se normalno ravnaju prema dnevnom svjetlu i mjesečini, bivaju dezorijentirani. Noćnim sisavcima se skraćuje vrijeme lova i hranjenja, a dnevnim se skraćuje vrijeme odmora. I čovjek je dio tog ekosustava. Uslijed blještanja povećana je opasnost u prometu. Noćna svjetlost djeluje na kvalitetu sna, a neka istraživanja govore i o povećanoj opasnosti za nastanak malignih oboljenja i povećanoj brzini rasta tumora (posebice tumora dojke) uslijed izloženosti produženom djelovanju svjetlosti.        

Ekonomski aspekt

Rasipanje energijom je rasipanje novcem. Naišla sam na računicu prema kojoj bi Grad Zagreb - kada bi sve svjetiljke u gradu bile moderne i samim tim ekološki podobne, te kada bi se uvela efikasna regulacija javne rasvjete - prepolovio troškove struje. Odnosno, umjesto 78.900.000 kn za javnu rasvjetu troškovi bi iznosili 34.830.000 kn.

Kako to izgleda u praksi?

Svjetlosno zagađenje se najčešće javlja u gradovima kao žuta ili narančasta maglica koja lebdi iznad uspavanog grada noću, kao posljedica jakog noćnog osvjetljenja. Ta refleksija svjetlosti od oblaka se zove "Skyglow". Ovaj efekt se javlja zbog loše dizajniranih i nepravilno postavljenih izvora svjetlosti koji rasipaju svjetlost jer ne posjeduju odgovarajuću zaštitu.

Konkretno, pohvalno je što novouređeni pregradski trg ima ekološka rasvjetna tijela (svjetiljke), ali čini mi se da se osvjetljenje muzeja, crkve i fontane ne uklapa u ova ekološka načela - kako po pitanju svjetloonečićenja, tako i po pitanju uštede energije.

Primjer ekološkog i neekološkog rasvjetnog tijela