Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Foto: Kostelska pištola

Delegacija Povijesne postrojbe Krapinsko-zagorske županije "Kostelska pištola-Keglevićeva straža", uputila se dana 1.2.2015. i to 20-tu godinu zaredom, na 1043. Festu Svetog Vlaha. Gospari taj dan slave dan grada i dan svojeg zaštitnika i Parca, Svetog Vlahu ili kako je u svijetu poznatiji kao Sveti Blaž.

Delegaciju su predvodili Predsjednik postrojbe Milan Flegar i stjegonoša Tomislav Bolarić uz vojnike Zlatka Mikulaša i Borisa Drlana. Dočekao nas je predsjednik Dubrovačih Trombunjera Tomislav Macan. Uz ugodno druženje te jedino što nas je remetilo bila je bura koja je strahovito puhala.

2.2. 2015. Tradicionalno je bilo rezervirano za jutarnje razgledavanje Dubrovnika grada uz predstojnika muzeja Petra Knege koji je dugogodišnji Trombunjer i posjetitelj Kostela i našeg Zagorja. Prošetali smo pomorskim muzejem, zidinama, zatvorenom crkvom Svetog Vlaha i obišli sva značajnija mjesta Starog grada.U 15 sati počelo je svečano otvaranje Feste Svetog Vlaha, nazvana Festa od Kandelore. Uz puštanje bijelih golubica, podiže se barjak Svetog Vlaha koji se ove godine nalazio ispred katedrale, a ne na Orlandovom stupu kako to obično biva, jer se Crkva Svetog Vlaha obnavlja. Otvaranje su završili Trombunjeri sa rafalnim pucnjem.

3.2.2015. Grad se budi ranom zorom, gradska zvona bude grad Dubrovnik i građane Dubrovnika. Diljem grada čestita se Festa, nazdravlje Vam bio Sveti Vlaho. Dubrovački Trombuni, Kostelske pištole i Požeški topovi paraju grad i zovu ljude u Staru jezgru. Nakon jutarnjeg pucanja na pilama povijesne postrojbe uz gradsku glazbu prolaze Stradunom. Tu dočekujemo Festanjule s kojim idemo na Ploče, koji je istočni ulaz u grad. Tu dočekujemo barjaktare, pozdravljamo ih pucnjevima i idemo na Pile gdje se dočekuju barjaci sa Zapada. Sve je naravno popraćeno pucnjevima u čast Svetog Vlaha. I onda se odjednom izdiže sunce prema nebu, na nebu nema trunke oblačka. Sveti Vlaho opet je napravio čudo i priredio je prekrasno vrijeme i sunce koje objasjava njegov grad.

U 11:00 sati održana je sveta misa nakon koje je uslijedio najsvečaniji dio Feste. Moći i kosti Svetog Vlaha prošli su u procesiji Stradunom, pokazani građanima s kojima su svećenici prošli mnoštvom. Kao završetak Feste uz Dubrovački Trombunjere, Kostelske pištole odzvanjali su i koprivničke muskete i požeški top. Nakon toga uslijedio je pozdrav pred prvostolnicom gdje su barjaktari vrtili zaista impresivne barjake i poklonili se dubrovačkom parcu, Svetom Vlahi.

Općenito o Festi

Podizanjem barjaka u čast svetome Vlahu i puštanjem golubica pred dubrovačkom je Katedralom otvorena Festa svetog Vlaha, po 1043. put. Ovogodišnji festanjuli, kapetan Jakša Zupčć i obrtnik Mato Lujo pozdravljeni su kao ovogodišnji nositelji Feste, a u ceremoniji otvorenja biskup dubrovački Mate Uzinić nije se propustio osvrnuti na aktualnu političku situaciju, navodeći kako 'Festu slavimo ovoga puta bez vlasti u prijestolnici Svetog Vlaha'.

"U ime Presvetoga Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga. U ime slavne Djevice Marije. U ime slavnoga svetoga Vlaha, našega Parca. U ime svijeh svetaca i svetica Božjih: život i pobjeda, mir i obilje ovom našem starodrevnom Gradu i zemlji dubrovačkoj! Da ih Bog spasi i uzdrži mnoga ljeta na moru i na suhu. Živio sveti Vlaho!"

Nakon ujutro održane budnice uz zvonjavu gradskih zvona, glazbe i trombuna, misnih slavlja te ispraćaja trombunjera, glazbe i barjaktara na Ploče, održana je i Svečana misa.

Dubrovački puk i brojni vjernici okupili su se na Stradunu kako bi sudjelovali u procesiji s moćima svetoga Vlaha, čije je čudo nakratko zaustavilo i kišu i oblake kako bi žitelji grada i županije što ljepše proslavili dan našega Parca i grada.

Središnje euharistijsko slavlje na sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, na kojem se okupio veliki broj vjernika i koje je slavljeno na otvorenom ispred dubrovačke katedrale predvodio je mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski.

Što bi Sveti Vlaho poručio u današnje vrijeme?

– Znam da su prije mene mnogi vrsni propovjednici govorili i opisali njegov život. Upravo danas s vama želim razmišljati o onim stvarima koje bi Sveti Vlaho poručio i preporučio nama u današnje vrijeme. Što znači biti mučeništvo i biti sol zemlje i svjetlo svijeta. Ako pogledamo povijest Crkve, nema razdoblja kada nije bilo mučenika, kada nije bilo progona na različitim razinama, počevši od prve Crkve pa sve do danas. Čovjek se pita pa zašto je sve to trebalo i zašto se sve to tako činilo, zar nije moglo i bez toga? Različiti povijesničari donose i različite razloge upravo onih progrona koji su bili u vrijeme Svetog Vlaha, početkom 4. stoljeća, a glavni razlog što su bili progonjeni jest što su bili različiti. Nisu bili u onome kakvi su trebali biti, živjeli su ideale za koje su dali svoj život. Sama riječ 'svet', hagios, znači različit od drugih(…) – kazao je napočetku propovjedi mons. Kutleša, te nastavio:

– Draga braćo i sestre, i mi danas kada pogledamo naše vrijeme, mnogo puta su ljudi koji žive moralno i kršćanski, po vrednotama, nekim ljudima mrski, nisu im dragi. Za te vrednote su ljudi davali živote. Možda nama danas, modernim ljudima, izgleda čudno da jedan čovjek za jednu ideju, vrednotu, kršćanstvo, vjeru – daje život. Ali ako pogledamo upravo i cijelu povijest Europe, vidjet ćemo kako je ta povijest temeljno kršćanska, utemeljena na vrednotama Atene, Rima i Jeruzalema. Upravo te vrednote Crkva želi naviještati i promicati ih, širiti. Crkva ne samo da je ona koja naviješta Evanđelje, nego i ona štiti što je istina, lijepo i dobro. Danas su te vrednote ugrožene, a principi za koje je i Sveti Vlaho dao život se žele pogaziti – kazao je mons. Kutleša.

Što je pravo, mora biti pravedno!

– Čovjek od početka do kraja treba štititi život, ma kakav on bio, ali to je Božanski princip. Upravo se danas događa da neki žele pozitivnim pravom promijeniti te principe, staviti sasvim druga pravila. Stari su rekli da ono što je pravo, mora biti pravedno. Upravo mi danas nastojimo reći kako jepravedno ono što je pravo, to jest ono što se izglasuje, reče, što mi ljudi odlučimo. A toliko puta smo čuli, pročitali i primjetili kako nešto nije u redu. Kada se Bog izbacuje iz centra čovjekovog življenja, događaju se nepravde. Zato daraga braćo i sestre, pozvani smo na održavanje moralnih, prirodnih zakona, jer ako ih se čovjek ne drži, dolazi u pitanje i njegov opstanak – kazao je mons. Kutleša.

– Danas vidimo da se gazi i da se želi poništiti jest istina. Onaj koji najviše udara na istinu jest relativizam – svatko ima svoju istinu i ta istina se sukobljava s drugim istinama i više se ne zna što je pravo a što krivo. Draga braćo i sestre, iz tog svog povijesnog iskustva želi ponuditi, uputiti i razotkriti kako je istina nešto sasvim drugo, a ne ono što se predstavlja. Ako nema istine, isplati li se biti dobar? Jesmo li i mi došli i prognali pravednost, poštenje i dobrotu koju svaki čovjek treba živjeti, bio on vjernik ili nevjernik? Kako jedan vjernik treba odgovarati na te progone? – među ostalim je istaknuo mons. Kutleša.

Budite sol zemlje!

– Sebi danas možemo postaviti pitanje znamo li u što i zašto vjerujemo, ili je to samo onako kako su nas naučili roditelji? Upravo su mučenici poput Svetog Vlaha ti koji pozivaju da odgovorimo na pitanje tko je za nas Isus Krist? Znamo svi i naučili smo dobro iz knjiga i svih drugih sredstava, ali temeljno pitanje upućeno je svakom čovjeku i zato Isus kaže svojim učenicima: 'Budite sol zemlje!' – to je upućeno i svim kršćanima, da budu upravo to. A što to znači? Tri stvari: najčistija stvar koja je postojala, iz sunca i mora, simbol čistoće. Zato su kršćani pozvani da budu oni koji šire tu čistoću, u prvom redu u moralnom području. Ona simbolizira i konzervans, ono što održava hranu da ostane što dulje nepokvarena. Zato i vjernici trebaju biti oni koji će čuvati tradiciju koju su naši stari već postavili, a vi u Dubrovniku tolika stoljeća znadete i poštujete Svetog Vlaha i možda se pitamo zašto je to toliko ušlo u tradiciju čovjeka koji živi ovdje. Tradicija je utrti put koji vodi pravome cilju. Kada ga čovjek napusti, nastaje problem, lutanja. Treća stvar je da je ona ono što daje okus hrani, kao i vjernik životu. Teško je živjeti vjeru danas i ona se smatra zaostalom. Ali svojim primjerom trebamo pokazivati vjeru, biti svjetlo, koje simbolizira vid i spoznaju svijeta oko sebe – u propovijedi je također istaknuo mons. Kutleša.