Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj postoji 367 kamenoloma, a više od trećine više ih se ne koristi. Malo je onih u kojima je započeta tehnička ili biološka sanacija. Jedan od zagorskih kamenoloma koji je već saniran je Zelenjak podno Cesarske gore pokraj Klanjca, a za mjesec, dva dana Gradsko vijeće Pregrade trebalo bi prihvatiti i projekt sanacije kamenoloma u Pregradi.

Javna tribina

– Kako bi što bolje informirali građane o stanju u kamenolomu, udruga Zefra organizirala je i javnu tribinu na kojoj bi građane informirala o ekološkim aspektima sanacije. Prošlo ljeto imali smo mnogo problema zbog prašine koja se dizala iza kamenoloma i nakon što se reagiralo, Niskogradnja je nabavila prskalice, no vidjet ćemo kako će biti ove godine. Sada je riješen problem s kamenolomom, no prašina se diže iza kamiona koji ljeti voze središtem Pregrade – rekao nam je Tomislav Krušlin, koordinator projekta časopisa Pregrada.info, čiji je cijeli posljednji broj posvećen ekologiji. Dodao je i kako bi želio da Niskogradnja i Grad Pregrada građanima daju više informacije o sanaciji kamenoloma, odnosno do kada će se eksploatirati kameni materijal iz Pregrade, što će biti sa sadašnjim zaposlenicima i dr.

Direktor Niskogradnje Julije Fišter, koji je bio pozvan na tribinu, rekao je da ne bi želio iznositi pojedinosti povezane uz sanaciju sve dok prijedlog sanacije ne prihvati Gradsko vijeće. Pročelnik Ivan Krištić kaže pak da je prvi projekt sanacije donesen još prije deset godina te nikakvih važnijih novina neće biti.

– Planom sanacije koja uključuje i eksploataciju predviđeno je da se iz kamenoloma izveze još oko 1,7 milijuna kubika kamenog materijala. Prošle godine iz kamenoloma se eksploatiralo nešto manje od 150.000 kubika i ako se nastavi tim tempom, a vjerojatno će to godišnje biti još i manje, sanacija bi, prema našoj procjeni, trebala završiti za 12-15 godina. Dakle, radnici, a njih trenutačno u kamenolomu radi 14, do tada su sigurni za svoja radna mjesta. Sanacijom je predviđeno da se na oko 13 hektara površine sadašnjeg kamenoloma napravi 12 stuba, s platoima širokima od osam do deset metara i visokima 20-ak metara.

Pošumljavanje

Platoi bi se pošumili drvećem u dva reda, a na okomitim stranama zasadile bi se biljke penjačice. Projekt sanacije bit će usaglašen s mišljenjem stručnjaka te će se o njemu povesti i javna rasprava – rekao je Krištić. Na pitanja razmišljaju li nakon toga i o otvaranju nekog novog kamenoloma, Krištić je rekao da se za sada ne planira ništa, no do završetka sanacije još je dugo. Prema nekim procjenama, sanacija će stajati od 10 do 15 milijuna kuna, za što će se novac osigurati iz eksploatacije.

Svoj prvi kamenolom Pregrađani su nekad imali u blizini gradskog središta. – Za mjesec, dva bit će gotova i studija za sanaciju starog kamenoloma. Naručeni projekt je turističko-ekološkog tipa. U tom dijelu vjerojatno će se napraviti vidikovac s turističko-ugostiteljskim djelatnostima koji će biti pogodan za izlete, ekskurzije, školu u prirodi i slične sadržaje – rekao nam je pregradski pročelnik Ivan Krištić.

Originalni članak možete pročitati na Večernjakovim stranicama.