Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

U mirovini sam i kasnu jesen, zimu i rano proljeće provodim u Twellu, u Nizozemskoj. Ovdje sam napisao ovih dana, pred odlazak za Pregradu u kojoj ponovno namjeravam ove godine provesti proljeće, ljeto i ranu jesen, ovu prvu u redu kolumni u kojima želim s tobom dragi čitatelju, podijeliti zanimljiva saznanja povijesti pregradskoga kraja u 18. stoljeću.   

Prošlog ljeta sam imao kontakt s Državnim arhivom u Varaždinu radi podataka o mojim pregradskim precima. Tada sam saznao kako Državni arhiv u Varaždinu objavljuje u svojoj ediciji Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije  dokumente o zemljišnom uređenju i uređenju odnosa između vlastelina i podložnika koje je provela Marija Terezija u razdoblju od 1774. do 1784. Spisi za Gornjozagorski kotar u koji spadaju i mjesta pregradskoga kraja objavljeni su u 6. svesku te edicije. Naručio sam taj svezak koji se sastoji od dvije knjige od po tisuću stranica. Kako se u Pregradi prepuštam uživanju prirode, druženju s familijom i prijateljima, knjige sam ponio sa sobom u Twello, gdje se više bavim pisanjem. Ova je kolumna plod rada i istraživanja dokumenata tih svezaka.  

Danas u Pregradi imamo poznatu klapu Kmeti koja ovih dana promovira svoj prvi studijski album - Naš frtalj Evrope.

U razdoblju feudalnog sustava koji u Hrvatskoj traje od kraja 11. pa sve do sredine 19. stoljeća ime kmet označava vlastelinskog podložnika. Pregradska Klapa Kmeti sastavljena je od 10 članova, prijatelja od djetinjstva, koji od malih nogu pjevaju zajedno. Ime Kmeti  izabrali su, na šaljivi prijedlog jednog svog člana, kako sami kažu, zbog toga što to ime odražava njihovu osobnost, asocira na skromnost, jednostavnost i rad. Njihovo pjevanje osebujnog je karaktera i vrlo omiljeno njihovoj mnogobrojnoj publici. Oni sami, djeca pregradskoga kraja, vuku svoje korijene, kao i većina pregradskog stanovništva iz obitelji koje su u stara vremena, u doba feudalizma sve do ukinuća kmetstva 1848. godine bili u kmetskim, podložničkim odnosima s vlastelinima pregradskog kraja.

Te pregradske kmete, ali i kmete u drugim krajevima Zagorja i Hrvatske iznenadila je Marija Terezija, hrvatsko-ugarska kraljica, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom, kad je u razdoblju od 1774. do 1784. pri uređivanju kmetskih odnosa u okviru gospodarske reforme, tzv. urbarijalnog uređenja, organizirala utvrđivanje stanja preko posebno oformljenih komisija koje nisu pri utvrđivanju stanja vodile očitovanja s vlastelinima, nego su razgovore i očitovanja vodili s predstavnicima kmetova. Ti su predstavnici kmetova davali odgovore, očitovanja, i tako su nastali urbari, gradivo i dokumenti kojima su se uredili vlastelinsko-kmetski odnosi i koji su bili na snazi sve do ukinuća kmetstva 1848. godine.

Pregradski je kraj 1774. bio, kako sam već spomenuo,  dio Gornjozagorskog kotara Varaždinske županije. Činile su ga sučije, tj. seoske općine ili mjesta: Cigrovec, Gorjakovo, Kostel, Plemenščina, Pregrada, Sopot, Vinagora i Vrbanci (Benkovo).

Knjige koje je izdao Državni arhiv u Varaždinu 2021. sadrže dvije opsežne knjige od ukupno 1997 stranica pod naslovom: Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784. Svezak 6. 1. i 2. Knjiga, Gornjozagorski kotar.  

Te su knjige posebno vrijedne za uvid u povijest pregradskoga kraja. One donose  postojeće stanje, očitovanja, tj. odgovore predstavnika kmetova na ondašnjem kajkavskom jeziku na postavljena im Devet pitanja. U tim odgovorima ali i ostalim dokumentima nalazi se mnogo podataka o kmetskim prilikama toga vremena. Nalazi se i popis svih kmetova, zakupnika po seoskim općinama, zemljišta koja su obrađivali, o njihovima davanjima, tlaci i ostalim obvezama prema vlastelinima, imena vlastelinstva i korisnika vlastelinskih prava i mnogih drugih podataka. U opširnom predgovoru urednica Vida Pavliček naglašava kako objavljeni dokumenti "predstavljaju bogat izvor za proučavanje gospodarskih, općedruštvenih i prirodnih uvjeta življenja po pojedinim mjestima. Kroz njih se može pratiti naseljenost  pojedinih mjesta,  veličina i struktura seljačkog posjeda,  struktura poljoprivredne proizvodnje, veličina feudalnih davanja, bavljenje stanovništva nekim posebnim, ne isključivo poljoprivrednim djelatnostima, prirodni klimatski uvjeti življenja po pojedinim mjestima. Mogu se pratiti i prezimena stanovnika te proučavali lokalni toponimi, kao i hrvatski, odnosno kajkavski jezik onog vremena kojim su pisani brojni dokumenti". 

Kako se radi o iznimno vrijednom izvoru za povijest pregradskoga kraja s tim izdanjima upoznao sam početkom listopada 2022. ravnatelja Muzeja Grada Pregrade dr.sc. Davora Špoljara koji je izrazio namjeru da se ta izdanja nabave i za potrebe Gradske knjižnice Pregrada. Nadam se da su te knjige nabavljene i dostupne u Gradskoj knjižnici. Namjera ove kolumne i jest prije svega u tome da ukaže na postojanje ovih izvora i zainteresira na čitanje i istraživanje i tebe dragi čitatelju, jer i tebe zasigurno zanima povijest pregradskog kraja.

Budući da je u navedenim knjigama urbarijalno uređenje na razini mjesta/sučija poredano abecednim redom, prenosim zanimljivosti iz nekih od prikazanih dokumenata počevši od mjesta  Cigrovec, koji se među mjestima pregradskog kraja abecednim redom nalazi na prvome mjestu, pod brojem 6. i koji je s 14. dokumenata predstavljen u Urbarijalnom popisu br. 132, u navedenoj knjizi od stranice 207 do stranice 243.  

Popis stanovnika sela Cigrovec 1774.

Iz urbarijalnog popisa stanovnika sela Cigrovec iz 1774. (popis br. 2) doznajemo da su na vlastelinstvu Žigmunda Keglevića živjeli i radili: Josip Kušar, Ivan Strabić, Stjepan Vešligaj, Mihael Istok, Petar Menjački, Andrija Vešligaj, Petar Jagić, Ivan Gajšak, Ivan drugi Strabić, Andrija Vrbanc, Ivan Ilijaš, Mihael Ilijaš, Juraj Grahovar, Petar Burić, Andrija Gajšak, Ivan treći Strabić Mihael Horvat, Ivan Sekušak, Andrija Zorinić, Martin Burić i Janko Hmelina;  na vlastelinstvu Julija Keglevića: Juraj Rožman, Andrija Picek, Juraj Hrestak, Andrija Ilijaš, Petar Vlahović, Andrija Šorša, Ivan Burić i Petar Juranić; na vlastelinstvu suposjednika Stjepana Balog: Juraj Filipčić, Andrija Filipčić, Andrija Brezak i Ivan Brezak; na vlastelinstvu suposjednice udovice Josipa Raffaya: Martin Petrinec; na vlastelinstvu suposjednika Josipa Sinkovića: Jakob Tkalec; na vlastelinstvu suposjednice udovice Jurja Mađara: Juraj Fakin; na vlastelinstvu suposjednika Jurja Fištera: Mihael Taborec.

Među urbarijalnim spisima nalazimo popis krčevina (popis br. 3) i vinograda (popis br. 4) koje su koristili, popis gornjaka  i davanja iz gornog prava a u prilozima 1. – 3. nalazimo i isprave izdane Stjepanu i Petru Šorši od strane Julija Keglevića za tri rali oranice u Glogovju; Ivanu i Jurju Buriću podložnicima imanja Gorica od strane Marije Ane Drašković, udovice Petra Keglevića za dio šume zvane Strmec; Stjepanu Buriću podložniku imanja Gorica te njegovu bratu Jurju i bratićima Andriji i Petru od strane Marije Ane Drašković, udovice Petra Keglevića za dio šume na Gorjakovom zvane Dol (popis br. 5).

  Očitovanje stanovnika sela CIGROVEC na Devet pitanja

Očitovanje stanovnika sela CIGROVEC (Ivan Burić, Martin Burić, Jendraš Filipčić, Ivan Strabić) zapisano je 20. svibnja 1774. na imanju Dubrava, na 9 pitanja u prisustvu Josipa Završki, nadzornika imanja Julija Keglevića, Mihaela Varjačića, upravitelja vlastelinstva na imanju Bežanec Julija Keglevića, Ivana Hmelina, upravitelja imanja Dubrava, nasljednika Žigmunda Keglevića i drugih, Andrije Drenški, upravitelja imanja nasljednika Žigmunda Keglevića. Zapisali i vlastoručno ovjerili Tadija Bedeković, izaslani urbarijalni popisivač, zamjenik dožupana Varaždinske županije, Nikola Antun Galjuf, pridruženi popisivač, plemićki podsudac (popis br. 1).                                                                                                 Očitovanja su zapisana na ondašnjem kajkavskom jeziku. Ovdje sam tekst radi lakšeg čitanja neznatno prilagodio. 

"Pitanje prvo: Jeli i kakov urbar ova općina ima i od kojega vremena takav počeo je?

Odgovor: Nemamo nikakvoga.

Pitanje drugo: Gde općina za sada nikakvoga urbara nema, jeli podajnki koje podložniki gospode daju poleg vučinjenoga kontrakta ali pak poleg općinskem načinom potvrđene navade od podložnikov jemale se jesu, ako tak, od kojega vremena ali takova općinska navada ali pak vučinjen kontrakt počel je i podignjen je i neli predi takvoga kontrakta ili urbara takaj drugi i kakov bil i kada vezdašni podajnki ili službe počele su se?

Odgovor: Vezdašnje podajnke starci naši zemelske gospode davali su i mi takove neprestance dajemo, kojeh pričetek nam znan neje. Za pogodbu nit smog da kaj čuli nit smo mi gda takovu z gospodum našum napravili.

Treće pitanje: Gde nikakovi kontrakti ali urbari nenahajaju se, včem od zemeljske gospode pobirane i navadum potverđene daće i službe stoje, ter kada i pod kakov način takove  počele jesu?

Odgovor: Mi naše zemelske gospode dajemo vsi tlaku od negda navadnu, zvan nje mi Keglevićijanski spod Bežanec 9 ob naše, Raffajanski pako i Mađarianski 4 ob gospocke hrane na leto naviškov dajemo, kojem početka mi neznamo, nego kak su se  od našeh starešeh davali, tak i mi takove dajemo. Oveh dubravečki, gorički, Ballogijanski i Sinkovićjanski podložniki prosti smo. Dajemo takaj nekoj zmed nas keble vu pšenice i zobi na meru od starine navadnu i holbe posunške pri nekojeh 92, drugeh 88 i 102 deržeću, selnu takaj daću, kopune, pišence" jajca, povezma i vu ime sirovine ali kernjaka na leto 61, kaj vse obilneje vsaki za se  vu popisu povemo. Mi dubravečki i to samo pesci, kot i vse druge gospode raz Ballogoveh podložniki predemo tuliko funtov kudeli kuliko dni tlake v tiednu delamo vsi prez plaće, raz Keglevićianskeh, koj za jeden funt dobivamo krajcarov 1 ½ .

Četvrto pitanje: Kakove hasne aliti kvare mesto ovo poleg općinskoga znanja i terpi?

Odgovor: Hasne imamo: Da zemle naše vu polovice dobre su, na kojeh vsaki vu oveh krajeh navaden sitek, pšenicu najmre, hers, jačmen, zob, kukuruzu, sito, hajdinu, konople, predivo i sočivo sejemo, orjemo takove vekšinum z trojum marhum, hiž našeh blizu su i zato za gnojenje su prilične. Nanih dvoj čez leto sitek sejemo. Senokoše vu dveh tretinah dobre su, iz kojeh za vsake marhe pitanje prikladno seno dobivamo. Vse travnike vekšinum, ako su i lagodnej, otavimo. Prodati morema kaj imamo ali k nam dojdućem kupcem ali maršicu na sejnmeh krapinskom, sveto kriškom, klanječkom i desiničkom, koja vsa mesta od nas daleko nesu i gusto na njih sejnmi bivaju. Pašu imamo po selskih našeh spašnikeh i šumah zadovolnu, zvun ovih mest nigde, za nju vendar nikomu nikaj ne plačamo. Dervarine zvan selskih šum, širovine pako čisto nigde nemamo, neg ako koj hrastić kakov okol hiže ima. Goric imamo vu općine naše, stranjskih med nami neje i zato niti vu goričnom delu niti drugač penez zaslužiti priliku imamo, zvun jeden od drugoga i gospode. Dersetine druge ne dajemo, zvun navadne vu to ime selske male daće i gorne desme, koja se z gornicum daje. Mleti imamo priliku vu gospockeh melineh med nami budućeh.                                                                                   

Nehasne jesu: Da zemle jesu vu polovice zločeste, na kojeh, ako taki vsaki sitek sejemo, ništa dobra ne zraste ar su lapornate, pešćene i bregovite, iz kojeh nagel dež zemlu i gnoj v jarek odvleće. Senokoše v jedne tretine zločeste su iz toga zroka kajti su po jarkeh, na kojeh zvan šara i preslice ništa dobra ne priraste. Da dervarine i sirovine zvan selskih šum nemamo, vre gore rekli smo.

Peto pitanje: Kuliko i kakove zemle i travnike celo selo ima i kuliko posunžkeh drevenkih na jedni rali posejati i neli takaj na travnikeh i otava kositi se more?

Odgovor: Celo selo je jedno med nami, koje našeh navadneh 16 rali zemle i 15 vozov sena raz otave, za koju vre gore rekli smo, ima. Polželci po 8 rali zemle i 5 vozov sena, takaj raz otave, imaju, više nekoj, manje drugi, na jednu našu ral posejati moremo hersi vagan 1 ½ . Kuliko pako zemali i senokoš koj ima, vu popisu povemo.

Šesto pitanje: Kakovu tlaku, kuliko dan i z kulikom marhum vsaki podložnik davati mora i je li se nim vreme koje vu tlaku i iz nje hodeć su potrošili, pod račun priemalo?

Odgovor: Po 6, 3 i 2 dni v tiednu, pešice jedni, drugi z voli, tlaku gospode naše zemelske delamo, dvoje najmre marhe za jednoga težaka razumevši pri vseh raz Ivana Ilijaša, celoselca, koj vsaki dan z trojum marhum i dvemi človeki služiti mora. Ako vendar gospode volovske tlake ne potrebno, od vseh skupa za jednoga volovnjaka jednoga samo pesca primu. Put koga vu tlaku i iz nje hodeć potrošimo, pod račun tlake nam se priemle. Ja pako Janko Hmelina poleg ovde pod A akluduvanoga pisma, tlake sem prost.

Sedmo pitanje: Jeli do sada deveto, od kojega vremena i od česa gospode se je davalo i jeli takovo deveto vu drugeh takaj ove varmeđie imanjah ili strankah vu navade bilo ali ne, kaj takaj podložniki vu zvan redneh ili nenavadneh daćah ali prikazeh vu gotovom novcu ali sitku gospode davati dužni su bili?

Odgovor: Devetoga mi ne dajemo, nego na mesto takvoga gore povedane keble i ništa više vu nikakovo ime. Jeli gde drugde deveto vu navade, nam znano nije.

Osmo pitanje: Kuliko vu ovom mestu pustoselin za sada, od kojega vremena i z kakvoga zroka je i gdo takove vezda derži?

Odgovor: Pustoseline med nami neje ni jedne.

Deveto pitanje: Jelis u vu ove općine stojeći vekivećni, tak zvani zleseniki, ali slobodni podložniki?

Odgovor: Vsi smo domaće gospode zleseniki."

 

Urbar sela ili sučije Cigrovec

Izvornik Urbara na hrvatskom/kajkavskom i latinskom jeziku iz 1783. (dokument br. 9) ovdje sam također radi lakšeg čitanja neznatno prilagodio. 

"Pervi del – Od postavlienja seliša kmetskoga

§. 1. Pokeh dob vsakojačke daće i službe urbarialske k seliša naredieniu moraju se prispodobiti, selišće pako ne je vsigder jednako. Nego k kotaru stališu i k drugoj kakvoj goder sela onoga hasni ali kvaru moraju se primeriti; zato vu ovom selu Cigrovec grunt iliti fundus nuternie celoga selišća kmetskoga, to je to hižno mesto, dvorišće, vert i škeden na dve posunške dervenke žetve prostran biti mora, tak da ako kaj vu ovoga fundusa širini od dveh posunških dervenkih bi sfalelo, ono se vu zvunžkim pristojališu, to je to, iz oraneh zemli ali senokoš mora pridati; kaj se pako goder od dveh posunških dervenkih više najde, ono se k oranem zemljam ali k senokošam pridati mora; ako bi pako sirina grunta za jednu samo stertinku od dveh posunških dervenkih vekša bila, zbog maloće dugovanja preštimati se ne mora.

§. II. Iz pristojališa zvunskoga za celo seliše kmetsko zemle orane rali dvanaest zmed kojih vsaka rali z dvemi posunškemi dervenkami obežeti se more; senokoša pako na pet koscev, koja se čez leto vsigdar dvakrat kosi, ima se d celomu takvomu gruntu pridati.

[… … …]

Drugi del – Od kmetske hasni

§. I. Poleg Articulusa 36. leta 1550. kerčma vinska od dneva Svetoga Mihalja do dneva Svetoga Jurja kmetom slobodna bude.

[… … …]

§. III. Za kmetsku marhu, na kuliko prilika kotara dopusti, mora zadosta paše biti, iz kojega pašnika kmeti za voznu svoju marhu z znanjem i dopušćenjem gospodskem nekoju stran gajiti i prepovidati drugem mogu, tak vendar da na takovoj za se odlučeni i prepovedani paši i gospodska vozna z nikakvem pak naćinom na menje spraviti ne sme.

                                               / / / / / / / / / / / / /

[… … …]

Tretji del – Od tlake iliti gospodćine i službe kmetske

§. I. Vsaki celoga seliša kmet gosponu svojemu zemelskomu vsaki tjeden jeden dan od sunčenoga izhoda do zahoda, nuter računajuć dohajanja i odhajanja, kermenja i napajanja vendar vreme z dvojum voznum marhum z svojemi koli, vu vremenu pako četveroga čez celo leto oranja z četvorum voznum marhum lastovitum svojum branum i plugom služiti; ako pako koj podložnik vu pomenjkanju lastovite četvere vozne marhe pod gore spomenuti naćin oranja opraviti nebi mogel, takov podložnik z kojem drugem skup zprezuć jednoga dneva oranja dohodek čež dva dneva opraviti, takovo vendar priteško delo samo četiri pute čez celo leto po dva težaka računajuć opraviti bude dužen. Ako pako polek četvere vozne marhe jedna persona zadovolna nebi bila, tak bude vu takovom  pripećenju podložnik dužen jednu takovu, koja za opravljanje vsakoga dela prikladna bude, drugu pako samo za marhe gonjenje zadovolnu personu k tomu postaviti, vendar ove dve persone na druge pešićke tlake obernuti nebudu se mogle.
delati bude moral; ne bude vendar slobodno gore rećenu voznu marhu razdvojiti i tak na dva dni gospodćine kmeta siliti, zvan da bi svojum nemarljivošćum ali hmanjoćum kmet gospona svojega zemelskoga vkaniti hoteći menje vozne marhe deržal ali z menšem marhe brojem, neg je dužen na gospodćinu došel i svoju marhu k drugomu iz jala na kvar gospodski pripregel, na mesto pak vozne gospodćine takov celi kmet zemelskomu gosponu vsaki tjeden dva pešićka težaka dati dužen bude i tak na spodobu rećenoga kmeta on koj pol, četertu ali osmu stran derži, služil bude.
[… … …]                                                                                                                                  

§. V. Vu vremenu kositve, setve i bratve voznu ali pešićku tlaku vu duplom gospon zemelski vzeti more, tak vendar da težaki duplit vzeti v druge tjedne vuračinajuće. Dužnost anda takove težake duplit davati ovakše razumevati ima da celoga selišća kmet naj više jednoga dneva z marhum voznum i dveh dnevov pešićku tlaku odbavi i kajti pol selišća kmet samo polovicu dneva z marhum ali jeden dan pešićku tlaku, fertali pako selišća kmet jeden fertali dneva z marhum ali pol dneva pešićke tlake davati dužen bi bil; zato takov kmet gledeć na broj i prikladnost jednoga tjedna tlake svoje takovu tlaku duplit odbaviti dužen bude, koteri se naćin od oneh tulikajše kmetov koj samo osmi tali seliša derse razumevati ima; seljari vendar vu nijedno vreme k davanju duplitneh težakov pritrucani biti nebudu mogli.

[………] 

                                                                                                                                                                                 §. VIII. Seljar s svoju hižu imajući 18 dni, vu tuđe pako hiže stojeći 12 dni čez leto pešićku tlaku služiti mora.

Kuliko pako vu ovom mestu koji seljar koje grunte derži, koteri osmu stran celoga sela nebi znašal, tak nai od takvih gruntov samo deveto vu naturi daje se, vu ostalih pako podainkih i službih imaju se takovi deržati kakti seljari hiže imajući.                                                                         

[… … …]

            Ovdje bih stao. Dokument nastavlja dalje do završetka trećeg dijela, pa četvrti i peti dio s mnoštvom zanimljivih podataka pisan zanimljivim starim kajkavskim jezikom. Ova kolumna je pisana prije svega s namjerom, da tebe dragi čitatelju upozna s ovim izvorom podataka i da te potakne posegnuti za ovom vrlo vrijednom knjigom, važnom za povijest pregradskoga kraja i tvoje obitelji,.

            Nadalje (popis 13.6.) navodi popis selišnih šuma sela ili sučije Cigrovec (s imenima i prezimenima kmetova) s Kraljevskom odlukom objavljenom 21. travnja 1777.                         

Nadalje tu su tablice i drugi dokumenti nastali prilikom provjere i ispravka urbarijalnog uređenja: tako (popis 10.) popis zemljišta dodijeljenih radi nadopune selišnih pripadnosti prilikom uređenja selišta u selu ili sučiji Cigrovec (s imenima i prezimenima kmetova); pa (dokument 11.) urbarijalna tablica sela ili sučije Cigrovec (s imenima i prezimenima kmetova); zatim (popis 13.7) popis selišnih šuma sela Cigrovec od kojih se daje urbarijalna radna daća ili njoj odgovarajuć novčana daća (s imenima i prezimenima kmetova); i na kraju (dokument 14) Izvješće županjskih dužnosnika o provedbi urbarijalnog uređenja i osobitosti sela ili sučije Cigrovec.

            U sljedećoj kolumni bit će riječi o selu ili sučiji Gorjakovo, također s mnogo zanimljivih podataka. Do tada, dragi čitatelju, ostajte mi zdravi i veseli!