Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Ovog sam ljeta, sredinom kolovoza šetao dragim zavičajem i put me doveo do Kostelgrada. I vi, ako ste ikad posjetili ruševine staroga grada, možete si ponovno predočiti  prekrasne vidike koji se od ruševina starog Kostelgrada pružaju na sve strane. Ovaj put pozornost mi je na jednom od obrambenih zidova privukao poseban kameni detalj. Pažljivo gledajući zaključujem da se vjerojatno radi o znalački isklesanom otvoru u kamenoj stijeni ugrađenoj u zid jedne od kula staroga grada. Otvor je po svemu sudeći pružao mogućnost provlačenja puške ili nekog sličnog streljiva i u obrani očito bio pogodan za nišanjenje i pucanje prema svakom onom koji bi iz bilo koje zle namjere žiteljima grada odlučio zagorčavati život i remetiti mir.

Početkom listopada iz Pregrade su mi ovdje u Bussloo stigle novosti iz Pregrade: od kojih je jedna radosna, a druga tužna. Radosna, koja govori kako su reakcije čitalaca lista Pregrada.info jako dobre, kako mnogi podupiru suradnike i list te kako je lijep broj čitalaca zainteresiran za suradnju. Ta vijest me obradovala. Tužan sam postao viješću kako ‘gradske strukture' uskraćuju podršku, i što je još gore, tu svoju "nesuradnju" s listom Pregrada.info proširuju na one gradske ustanove koje imaju pod svojom upravom. Kad sam to čuo, prisjetio sam se ‘Kostelskog nišana' i  odlučio napisati nekoliko redaka. Svoj nišan slobodne komunikacije usmjeriti ću prema ‘grijehu struktura' s ciljem da te ‘strukture' i čitaoce ovog teksta uvjerim kako je za svakoga od nas korisno i pametno drugima prestati zagorčavati život,  puno vrednije drugima omogućavati, a ne remetiti mir te suradnju među ljudima snažno poticati a nikako onemogućavati. Kao uporište ovom svom ‘nišanjenju' u napadu na ‘grijehe struktura' u Pregradi upotrijebiti ću socijalni nauk Katoličke Crkve.  Oni na koje se moj osvrt odnosi ionako su katolici pa im ta saznanja mogu samo pripomoći u razvoju vlastita religioznog identiteta.    

Nadam se da će se i vama, koji možda ne dijelite kršćanske vrednote,  i koji ste možda i neprijateljski raspoloženi prema Crkvi svidjeti neki od kršćanskih stavova i ocjena kad je riječ o političkoj zajednici, njezinim strukturama i njezinoj službi prema civilnome društvu¹. Kršćani su naime prije svega uvjereni  da je svaka politička zajednica uspostavljena zato da bi bila u službi civilnoga društva iz kojega ona i sama proizlazi. Temeljem tog kršćanskog stava kršćani se suprotstavljaju ideologijama i praksama individualističkog i totalitarnog obilježja a koje teže apsorbiranju civilnoga društva u sferu države. Za njih je civilno društvo skup odnosa i izvora, kulturnih i udruživih, koji su relativno samostalni bilo s obzirom na političko bilo s obzirom na gospodarsko područje. Slijedom toga svrha se civilnog društva vidi kao sveopća, jer se odnosi na opće dobro, na koje svi i pojedini građani razmjerno imaju pravo. Obilježava ga vlastita sposobnost planiranja, usmjerenost na unapređenje slobodnijega i pravednijega društvenog suživota u kojemu se udružuju različite skupine građana, pokrećući se da bi izradili i izrazili vlastita usmjerenja, da bi se suočili sa svojim temeljnim potrebama i da bi zaštitili legitimne interese. Posebno bih istaknuo mišljenje prema kojem politička zajednica i njezine strukture, premda su u uzajamno povezani i međuovisni, nisu jednaki u hijerarhiji ciljeva. Stoga se s razlogom tvrdi kako je politička zajednica i njezine strukture bitno u službi civilnog društva i, u krajnjoj analizi, osoba i skupina koje ga tvore. Zbog toga je kršćanima neprihvatljiv mentalitet i razmišljanja po kojima bi se civilno društvo smatralo dodatkom ili pak varijablom političke zajednice i njezinih struktura. Štoviše, kršćani su uvjereni da civilno društvo ima prednost jer u tome istome civilnom društvu opravdanje ima postojanje političke zajednice. Za kršćane je bitno da i rast demokratskog društva započne u društvenom tkivu. Naime, najprikladniji načini za razvijanje socijalne dimenzije osobe su djelatnosti civilnoga društva - nadasve dragovoljstvo i kooperacija na području privatno-socijalnog, kojeg se sažeto naziva "trećim sektorom" da bi ga se razlikovalo od područja države i tržišta, a u kojima se može naći prostor  za osobu da se izrazi u potpunosti. Širenje socijalnih inicijativa izvan državne sfere i njezinih struktura stvara nove prostore za aktivnu prisutnost i za izravno djelovanje građana, integrirajući funkcije što ih obnaša država. Zbog svega ovog kršćani smatraju suradnju jednim od najjačih odgovora logici sukobljavanja i natjecanja bez granica, koja se danas i u našoj sredini čini prevladavajućom. Kršćani su sigurni da odnosi koji se uspostavljaju u kooperativnom i solidarnom ozračju nadilaze ideološke podjele, potičući na traganje za onim što ujedinjuje iznad onoga što razdvaja.        

Kršćani će stoga uvijek osuditi svaku pojavu zabranjivanja slobodne i odgovorne suradnje od strane ‘političkih struktura' u društvenom tkivu, jer je zabranjivanje odgovorne suradnje nespojivo s kršćanskim pogledom na društvene odnose i ulogu  političke zajednice i njezine službe prema civilnome društvu. Ukoliko pak ta pojava izađe na vidjelo, očito je da se radi o  ‘grijehu struktura' kojem se treba odlučno suprotstaviti.

Dakle, moje je mišljenje, da individualističku i totalitarnu praksu u Pregradi treba staviti pod ‘Kostelski nišan', od nje se obraniti tako da se žiteljima grada više ne zagorčava život i ne remeti mir. Nisu li gradski izbori na proljeće zgodna i stvarna prilika za to?

Kuda te sve ne odvedu te ljetne šetnje dragim zavičajem?  

1) Vidi: Kompendij socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb 2005, str. 296 - 299.