Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Fochtove orgulje u Pregradi

Mnogo toga zanimljivog iz bogate prošlosti Pregrade moguće je otkriti. Pokazuje to otkriće o postojanju radionice orgulja majstora orguljara Josipa Smoli u Pregradi koje mi se dogodilo krajem 2020. godine.

Nakon umirovljenja dočepao sam se više slobodnog vremena pa sam se dao na cjelovito čitanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Enciklopediju koja je objavljena 2017. pokrenuo je 2010. i u njenoj izradi sudjelovao dobar poznanik, dragi prijatelj, vrsno pero i list naše gore iz humskoga kraja, iz Vrbišnice, Božidar Brezinščak Bagola.  

Čitajući natuknicu Belec, crkva sv. Marije Snježne, uzbudila me je sljedeća  rečenica: "Orgulje na pjevalištu (1863) rad su majstora J. Smollea iz Pregrade".

Nisam mogao vjerovati svojim očima. Nitko mi nikad u Pregradi i izvan Pregrade nije pričao, niti sam do tada čuo od nekog o nekakvoj radionici orgulja u Pregradi, radionici graditelja orgulja Josipa Smollea.

Odmah sam u Enciklopediji potražio natuknicu Smolle i ponovno ostao zaprepašten čitajući:

"Smolle, obitelj graditelja orgulja iz Pregrade. Djelovala je kroz dva naraštaja u drugoj polovici XIX. st., pretežito u sjevernoj Hrvatskoj. Najstariji član te osnivač gradionice bio je Josef . Zanat je izučio u inozemstvu, odakle je najvjerojatnije i došao u Hrvatsku. Djelovao je od 1840-ih do 1870-ih. Sagradio je orgulje za župnu crkvu sv. Petra i Pavla u Prišlinu 1844, sv. Mihaela Arkanđela u Mihovljanu 1855, sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Jesenju 1864. te sv. Marije Snježne u Petrovskome (1869). Najznačajnije njegove orgulje nalaze se u župnoj crkvi u Belcu (1863). Johann, Najvjerojatnije Josefov sin, samostalno je djelovao od 1880-ih. Kvaliteta njegove djelatnosti nije bila na razini Josefove. Sa sigurnošću je potvrđen jedan njegov instrument, pozitiv koji je 1886. sagradio za kapelu sv. Jurja u Gornjem Psarjevu (župa Sveti Ivan Zelina). Uglavnom je izvodio, popravljao i pregrađivao orgulje, a poznati su popravci orgulja u Čazmi 1884, u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini oko 1885. te pregradnja orgulja i povećanje za pet registara u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla Apostola u Cvetlinu. Obiteljskoj gradionici Smolle mogu se pripisati i orgulje u kapelama sv. Vida u Komoru Začretskom i sv. Leonarda u Vrhima Pregradskim".

Kako je tekst natuknice 'Smolle' u Enciklopediji potpisan s M. Đurakić odmah sam se dao na traženje njegovih pismenih radova. Bio sam sretne ruke pa sam pronašao njegov izvorni znanstveni rad 'Orguljski fond na području Hrvatskoga zagorja' objavljen u Studia lexicographica, GOD. 10/11 (2016–17) BR. 19/20, STR. 119–144.

Marko Đurakić, mag. muzike i ravnatelj Škole za klasični balet u Zagrebi u tom znanstvenom radu iznosi vrlo zanimljive činjenice. Jedno poglavlje posvetio je posebno gradionici orgulja obitelji Smolle (str. 129 – 131).

Ustvrdio je kako je tijekom razdoblja nešto duljega od 360 godina kroz koje se može pratiti kontinuirana povijest orguljarstva i orguljaštva na području Hrvatskoga zagorja, na tom  području zabilježeno postojanje samo te orguljarske gradionice.

Navodi kako je podatke koji govore o tome kako su se Smollei nastanili i djelovali upravo u Pregradi našao u raznim zapisima iz župnih arhiva. Prema slovenskom organologu E. Škulju Josef Smole je porijeklom iz slovenskih Jesenica (Assling in Krain). Točniji biografski podatci o Josefu i Johannu Smole za sada nisu poznati, piše Đurakić. Kao mogući razlog dolaska u Hrvatsku Đurakić navodi činjenicu da na tom geografskom području nije bilo mnogo domaćih orguljara, te kako je Smole možda mislio da će mjesto Pregrada biti pogodno za njegovu djelatnost. Đurakić navodi i podatak kako se u to vrijeme polako gase varaždinski i mariborski orguljarski krug.  Djelovanje radionice, ustvrdio je, može se pratiti od 1840-ih do 1890-ih godina.

Točna godina dolaska Smollea u Hrvatsku za sada nije poznata, no najvjerojatnije je to bilo, piše Đurakić oko 1844. godine. Taj bismo zaključak mogli izvesti, piše Đurakić, na temelju prve poznate djelatnosti Josefa na području Hrvatske, a riječ je o gradnji orgulja za župnu crkvu u Prišlinu.

Najraniji podatak o Josefovoj djelatnosti, prema Đurakiću, datira iz 1839. godine, a riječ je o ponudi za popravak orgulja u crkvi sv. Nikole u austrijskom mjestu Straßburg.

Tijekom razdoblja od 50-ak godina (kroz koje se na temelju dostupnih podataka može pratiti djelovanje ove gradionice) gradionica je izgradila desetak orgulja te ih nekoliko popravila.

Kao zasad poznate (a bilo ih je više) djelatnosti gradionice Smolle Đurakić navodi sljedeće:

1844. Prišlin, župna crkva, gradnja orgulja

1855. Mihovljan, župna crkva, gradnja orgulja

1858. Moravče, župna crkva, popravak orgulja

1863. Belec, župna crkva, gradnja orgulja

1864. Gornje Jesenje, župna crkva, gradnja orgulja

1869. Petrovsko, župna crkva, gradnja orgulja

1884. Čazma, župna crkva, popravak orgulja

1885. Sveti Ivan Zelina, župna crkva, popravak orgulja

1886. Gornje Psarjevo, kapela, gradnja pozitiva

1890. Cvetlin, župna crkva, popravak i pregradnja orgulja

Tehničke i umjetničke karakteristike Smolleovih instrumenata, prema Đurakiću, počivaju na barokno-klasicističkoj koncepciji. Instrumenti imaju uglavnom do deset registara raspoređenih na jedan do dva manuala i pedal. U registarskim dispozicijama prevladavaju labijalni registri iz porodice principala i kolorista (flaute).

Od sačuvanih Josefovih orgulja Đurakić izdvaja orgulje u župnoj crkvi u Belcu.

Na temelju tehničkih i umjetničkih karakteristika Đurakić pripisuje Smolleovoj gradionici i orgulje u kapeli u Komoru Začretskome (župa Uzvišenja Sv. križa, Sveti Križ Začretje) i kapeli sv. Leonarda u Pregradi (Vrhi Pregradski).

Jedine orgulje proizašle iz Smolleove gradionice koje su imale fonički ustroj raspoređen na dva manuala i pedal bile su, piše Đurakić, izgrađene za župnu crkvu u Prišlinu.

Do danas su, prema Đurakiću, temeljito restaurirana dva Smolleova instrumenta, odnosno orgulje u župnim crkvama u Belcu i Prišlinu.

Adresa radionice u Pregradi i točno prezime ?

Neke odgovore na ova pitanja dobio sam uvidom u Matičnu knjigu krštenih župe Pregrada. U Matičnoj knjizi rođenih župe Pregrada 1858.–1865., stoji zapisano:

1857., 24. svibnja kršten je Vjekoslav, zakoniti sin. Otac Josip Smoli orguljar a majka Marija Bedevšek.  Adresa stanovanja Pregrada br. 9. Kumovi Tomaš i Gertruda Činkl. Krstitelj  župnik Ulrich Kirchlechner.

1860., 2. veljače krštena je Veronika, zakonita kći. Otac Josephus Smoli a majka Marija rođena Bedevšek. Kumovi Thomas Činkl i Gertruda rođena Kren, trgovci. Adresa stanovanja  Pregrada 12. Krstitelj kapelan Ivan Lacković.

1861., 5. studenog krštena Cecilija, zakonita kći. Otac Josephus Smolej a majka Marija Bedevšek. Kumovi Thomas Čink i Gertruda Kren. Adresa stanovanja Pregrada 12. Krstitelj kapelan Ivan Lacković.

Orgulje Franje Fochta u župnoj crkvi u Pregradi i Josip Smoli?

Poznato je da su orgulje Franje Fochta iz zagrebačke katedrale za vrijeme zagrebačkog biskupa Jurja Haulika bile prodate župi Pregrada za 600 forinti te da su u Pregradu prenesene u razdoblju između srpnja 1852. i ljeta godine 1854, najvjerojatnije tijekom mjeseca lipnja 1854.

Ako je Josip Smoli već 1844. izgradio orgulje u župnoj crkvi u Prišlinu i zatim idućih godina niz orgulja u župama Hrvatskog zagorja i šire, vrlo je vjerojatno da je bio uključen u postavljanje Fochtovih orgulja iz zagrebačke katedrale u župnoj crkvi u Pregradi.   

Uskoro ću u Pregradu na boravak od nekoliko mjeseci. Svakako ću u potragu za adresom u Pregradi na kojoj je stanovala obitelj Smolle/Smoli/Smolej i gdje je vjerojatno djelovala i  radionica orgulja Josipa Smoli.   

Zanimljivo i uzbudljivo. Pregradska povijest krije toliko toga zanimljivog i vrijednog spomena.