Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Susjedni gradovi, Krapina i Pregrada na različite načine prilaze problemima cestovnog prometa. Krapina nema nijedan kružni tok, ali ima semafore za koje se ustanovilo da najbolje pridonose redu na ulicama kada ne rade. Pregrada ima kružni tok (koji radi), ali i dosta glasina zašto je napravljen. Neki kažu da je glavni razlog izgradnje osiguranje prostora za postavljanje fontane.

Pregradska vlast nije tako neodgovorna da nešto gradi (nisam napisao ruši) samo zato da prolaznici gledaju kako teče voda. Uostalom, na tom križanju fontana bi postojala i bez kružnog toka. To su utvrdili neznani junaci pregradskog istraživačkog novinarstva. Pronašli su objekt koji podsjeća na dopola ukopani škaf dizajna Okiroto, ali od betona. U škafu je posađeno drvo, no postoje dokazi da su prije sadnje bile instalirane cijevi za izradu fontane. Nakon izgradnje kružnog toka i fontane u središtu, umjesto još jedne fontane u neposrednoj blizini, odgovorna i ekološki osviještena osoba dala je u škaf posaditi drvo kako bi se nadoknadilo zelenilo uništeno rušenjem drveća na centralnom pregradskom trgu.

Dakle, kružni tok nije izgrađen radi fontane. Pravi razlog možda nikad ne bi bio otkriven da nije otkriven jedan papirić s ucrtanim cestama i oznakama. Ovo je slobodnom rukom precrtano s papira, a navodno bi trebale biti prikazane pregradske ulice. Osim toga na papiru nije bilo nikakvih drugih oznaka (imena ulica, međusobnih udaljenosti i slično). Iz dobro obaviještenih i obično vrlo nepouzdanih izvora saznalo se da je u pitanju dio studije o semaforizaciji pregradskih prometnica. Navodno je od jednog doktora zatraženo da izradi studiju uz uvjet da postoji "zeleni val", odnosno da auto koji krene s križanja A na zeleno prođe križanja do D i dalje bez zaustavljanja (i obratno). U studiji je predočen izračun da će bez zaustavljanja proći auto koji vozi brzinom od 105 kilometara na sat. Iako ne znamo koliko je predviđeno trajanje zelenog i crvenog svjetla, udaljenosti, pa čak ni ukupan broj semaforiziranih križanja, znamo da je izračun točan (doktor je doktor). Kako je izračunana brzina bila takva da se gradskim ocima digla kosa na glavi, odlučeno je da se odustane od semafora i izgradi kružni tok.

Usput, znate li da je nedavno (zbog europskih propisa) izmijenjena nacionalna klasifikacija zanimanja i da su sada sva zanimanja u muškom i ženskom obliku. U svezi s tim (i ravnopravnošću spolova) trebalo bi razmisliti i o nazivu "gradski oci". Gradske majke sigurno ne bi bilo dobro - još iz vremena prije DNK analize postoji izreka da dijete može imati više otaca, ali samo jednu majku (što je lako ustanoviti, pa i na primjeru Pregrade). Ispada da bi najbolji naziv bio gradske tetkice (ili gradske tetkice i stričeki).

Vratimo se problemu semafora. Pitanje je ima li i koja druga brzina koja bi omogućila prolazak automobila križanjima bez zaustavljanja ako znamo da se može proći s 105 km/h? Da su to pokušali izračunati gradski stričeki i tetkice, možda bi danas imali semafore umjesto kružnog toka.

Nakon što riješite prethodni problem, možete se prihvatiti posla i s jednom krapinskom prometnom zagonetkom. Zagonetka nije iz cestovnog prometa jer su tamo sve riješili izgradnjom još jednog kolodvora pa je Krapina jedini grad u Hrvatskoj s dva autobusna kolodvora. Zagonetka je željeznička, odnosno pitanje je zašto je željeznička postaja Velika Ves udaljena preko kilometar zračne linije, odnosno dva kilometra cestom od sela Velika Ves?

Nadam se da ćete biti uspješni u rješavanju ovih zagonetki i da vas neće previše namučiti.