Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Slovenija: 15 godina iskustva (piše Gorazd Prah)

Gradonačelnike biramo direktno od samih uvođenja novih općina 1994. godine.  Gradonačelnici se biraju dvokružnim većinskim sustavom. Kandidaturu može uložiti stranka ili grupa birača (potpisi).
Takav sustav ima svoje prednosti i svoje nedostatke. Kao glavne prednosti mogu se navesti:

• izabrani gradonačelnik je neposredno odgovoran biračkom tijelu
• jasno se zna, tko je odgovoran za razvoj općine (jer je stvarno on/ona osoba o kojoj u velikoj mjeri zavisi rad općinske vlasti)
• ne postoji dugotrajno konstituiranje općinske vlasti
• stabilnost: zbog direktnog mandata gradonačelnikova je pozicija stabilna čak i u slučaju da njegova stranka u vijeću nema većinu. Iz istog razloga nije ga moguće opozvati (interpelirati) u vijeću.

Slabosti:

• bez suradnje s vijećem može se raditi ali jako teško (vidi primjere na kraju). Događa se, da gradonačelnikova stranka nema većinu u vijeću. Uglavnom se u tom slučaju nekako dogovore, ali može doći do ozbiljnih blokada u radu općine.
• demokratski suficit neposredne odgovornosti gradonačelnika biračkom tijelu često se pomiješa sa velikim deficitom neodgovornosti općinskog vijeća: pogotovo u manjim općinama uglavnom ne postoje jasne koalicije stranaka/lista i zbog toga birači teško znaju, koja je "strana" na vlasti u njihovom kraju

Teško je odlučiti, koji je sustav biranja gradonačelnika bolji. Tu i tamo pojave se prijedlozi za drugačiji način, ali realno za to nema velike mogućnosti. Niti su ideje za drugi sustav jake, niti imaju veliku potporu, niti se većini ne čini potrebno praviti izmjene. Uglavnom ljudima je trenutačni sistem OK.

U posljednjih 14 godina imali smo nekoliko problema zbog toga, ali ništa što se ne bi moglo dogoditi i u indirektnom načinu biranja gradonačelnika.

Ljubljana je u prošlom mandatu imala gradonačelnicu iz stranke Socijalnih demokrata, koja je u 45-članom vijeću imala samo 8 vijećnika. To je često dovodilo do blokada.
Općina Podčetrtek je u prošlom mandatu imala ozbiljnu svađu između vijećnika. Došlo je do te mjere da je dio vijećnika 2 godine i pol opstruirao sjednice i tako nisu bili izglasani zaključni računi i proračuni za 3 godine. Rad Općine je potpuno zastao.

Na zadnjim lokalnim izborima u Izoli prvi put mandat je dobio Tomislav Klokočovnik, kandidat stranke SJN koperskog gradonačelnika Popovića. Njegova stranka nije imala većinu, Vijeće je bilo podijeljeno na pola. Klokočovnik, koji je posao obavljao neprofesionalno (inače je vrhunski kardiokirurg), nije uspio sklopiti ugovor s opozicijom i bio je stalno blokiran. Bio je na rubu napuštanja funkcije, a umjesto toga odstupilo je cijelo Vijeće. Tako smo u Izoli imali nove izbore za vijeće, a gradonačelnik je ostao isti.

Nizozemska: Okrugli stol (piše Ivan Kantoci)

U Nizozemskoj živim i radim nešto više od dvadeset godina. Četranest godina stanovao sam u općini Zevenbergen (Noord Brabant) a sada u općini Voorst (Gelderland) koja broji 23659 stanovnika u 12 lokalnih zajednica. Općinska se vlast sastoji od gradonačelnika, kolegija kojeg čine gradonačelnik i četiri 'ministra', wethoudera, te Općinskog vijeća. Četvoro ministara s gradonačelnikom (B&W) vrše dnevnu, izvršnu upravu općine te zajedno s Općinskim vijećem tvore upravu Općine. Četiri 'ministra' (wethoudera) imenuje Općinsko vijeće.

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće sastoji se od 19 članova koje biraju stanovnici općine direktno svake četiri godine na izborima s lista političkih stranaka. Zadaća Općinskog vijeća je određivanje općinske politike i kontroliranje kolegija B&W.

Gradsko vijeće održava sjednice jednom u tri tjedna prema utvrđenom kalendaru i to ponedjeljkom navečer u 19.30 sati u općinskoj vijećnici. Za vrijeme sjednica članovi Vijeća debatiraju o vrlo različitim predmetima te vijeće donosi odluke. Sjednice su javne i svatko je dobro došao, no riječ ima samo Općinsko vijeće. Dnevni red i odluke Vijeća objavljuju se u lokalnom tjedniku, a mogu se naći i na općinskim internet stranicama. Prijedlozi Vijeća i dokumentacija vezana uz njih dostupni su na uvid u općinskoj zgradi u tjednu prije održavanja sjednice Vijeća.

Moguće su posjete i sjednicama frakcija političkih stranaka koje imaju svoje članove u Općinskom vijeću. Dolazak se najavljuje predsjedniku frakcije. Postoji i mogućnost direktnog obraćanja članu Vijeća kojega se poznaje.

Gradonačelnik

Gradonačelnik (Burgemeester) se ne bira. Imenuje ga kraljica na rok od 6 godina. Gradonačelnik predsjedava kolegiju B&W i Općinskom vijeću.

Kolegij B&W

Kolegij (College) B&W provodi dnevnu, izvršnu upravu Općine te priprema odluke za Općinsko vijeće. Stanovnici 12 lokalnih zajednica Općine imaju stoga najviše posla s kolegijem B&W. U kolegiju svaki od 'ministara' ima svoje područje djelovanja, ili resore, ali o upotrebi određenih nadležnosti potrebno je odlučivanje kolegija kao cjeline. Odluke se donose većinom glasova. Kolegij B&W u Općini Voorst ima svoje sjednice svakog utorka ujutro. Kolegij je za provođenje svojih poslova i općinske politike odgovoran Općinskom vijeću koje ga može pozvati i na odgovornost.

Kolegij B&W u Općini Voorst ima širok krug djelovanja i izvršio je podjelu rada između gradonačelnika i četiri 'ministra' (wethoudera) na sljedeće resore: vatrogastvo i postupanje kod nepogoda, javni red i sigurnost, sigurnost od poplava, kontrola provođenja zakonitosti, briga za kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe, organi uprave, građanske stvari, upravna suradnja, potpora radu Općinskog vijeća, financije, pružanje socijalne pomoći, zapošljavanje, općinska politika za osobe s minimalnim primanjima, emancipacija i integracija, općinska politika prema starijim i hendikepiranim osobama, obrazovanje odraslih, promet i prijevoz, javni parkovi i groblja, kanalizacija, ceste, dječji vrtići, lokalno obrazovanje, javno i specijalno obrazovanje, srednje obrazovanje, potpora obrazovanju, lokalna obrazovna politika, prijevoz do škole, politika obrazovanja djece sa zaostatkom u školovanju, predškolsko i izvanškolsko obrazovanje, školske zgrade, socijalna radna mjesta, mladi i rad s mladima, prostori za igru, općinska politika prema aktivnostima u svijetu, javna biblioteka, općinska politika dragovoljnog rada, obrazovanje i formiranje- rad na aktivnostima sa zemljama u razvoju, umjetnost i kultura, javna zdravstvena skrb, financije, ekonomski poslovi, kadrovi i organizacija, informacije i komunikacija, sport, upravljanje općinskim zgradama, zračni promet, tržnice, katastar, porezi, priroda i okoliš, rekreacija i turizam, voda, odvoz i prerada smeća, zaštita okoliša, urbanističko planiranje i savjetovanje, gradnja, zemljišni posjedi, sprečavanje oboljevanja životinja.

Ministri (wethouderi) lokalnih zajednica

Koalicijski partneri u Općinskom vijeću složili su se u svom koalicijskom programu 2006-2010 kako je za lokalne zajednice vrlo važno postojanje osoba kojima se u lokalnoj zajednici svatko može obratiti oko upravnih poslova. Kolegij B&W riješio je to tako što je osnovao i među sobom podijelio službe 'ministara' u 12 lokalnih zajednica.

Oni vrše poslove predstavljanja, može im se svatko obratiti, te redovito prikupljaju saznanja o aktivnostima te rade na jačanju kontakata s lokalnom zajednicom. Građani mogu doći u kontakt s 'ministrom' lokalne zajednice zakazivanjem sastanka preko tajništva kolegija B&W.

Tajnik Općine i službenici

Općinskom vijeću u radu pomaže tajnik vijeća. Kolegij B&W pomaže u radu tajnik Općine koji se brine kako bi se sve službene stvari što bolje dovršile. Općinski službenici pripremaju donošenje odluka kolegija B&W i Općinskog vijeća. Oni poznaju probleme, traže moguća rješenja, sastavljaju savjete i provode odluke.

Predsjedništvo

Predsjedništvo čine predsjednici pojedinih frakcija u Općinskom vijeću. Predsjedništvo zasjeda pod predsjedanjem gradonačelnika. Tajnik Vijeća pruža potporu i savjetuje Predsjedništvo. Predsjedništvo sastavlja između ostalog koncept dnevnog reda za zasjedanje Općinskog vijeća i za razgovore za okruglim stolom

Razgovori za okruglim stolom

Mišljenje stanovnika i pojedinih lokalnih poduzeća Općinskom je vijeću vrlo važno pa postoje različite mogućnosti kontaktiranja s Vijećem. Najvažniji trenutak je večer s razgovorom za okruglim stolom. Ti se razgovori održavaju jednom u tri tjedna, ponedjeljkom navečer u 19.30 sati u zgradi Općine, redovito dva tjedna prije službene sjednice Vijeća. U toku večeri na red dolaze svi predmeti koji stoje na dnevnom redu za sjednicu Vijeća.

Stanovnici i lokalna poduzeća mogu ući u razgovor s članovima Vijeća i dati im svoje mišljenje. Kod razgovora za okruglim stolom članovi Vijeća prikupljaju samo informacije. Odluke se ne donose. Vijeće poziva one koji imaju neki direktni interes na razgovor za okrugli stol. Svatko može također na vlastitu inicijativu uzeti riječ i sudjelovati u jednom od razgovora za okruglim stolom. Također postoji mogućnost samo slušanja s tribine za javnost. Dnevni red razgovora za okruglim stolom objavljuju se također u lokalnom tjedniku i na općinskim internet stranicama. Prijedlozi vijeća i dokumentacija vezana uz njih dostupni su na uvid u općinskoj zgradi u tjednu prije održavanja razgovora za okruglim stolom.

Građanska inicijativa

Svatko tko želi Gradskom vijeću svratiti pozornost na nešto, može se pismom ili e-mailom obratiti Općinskom vijeću. Ukoliko  postoji kakav konkretan prijedlog za kojeg se želi dobiti odgovor Općinskog vijeća, tada se može poduzeti 'građanska inicijativa'. Putem 'građanske inicijative' mogu se konkretni problemi staviti na dnevni red Vijeća, eventualno s konkretnim prijedlogom kako neki problem riješiti. Za predmete za koje se želi odluka Općinskog vijeća, važi pravilo da spadaju u djelokrug odgovornosti Općinskog vijeća. Nadalje, inicijativa ne može biti prigovor protiv neke odluke ili žalba. Za to postoje druge pravne mogućnosti. Također predmeti, o kojima je Vijeće nakon posljednjih izbora već donijelo odluku ne mogu se ponovno predlagati. Jednu inicijativu treba podržati minimalno 75 stanovnika općine starih 16 godina ili više. Zahtjev se podnosi predsjedavajućem koji ga predaje Općinskom vijeću. Za sve informacije zainteresirani se mogu obratiti tajniku vijeća (Griffier) koji svojim savjetom i aktivnostima stoji na raspolaganju Vijeću u obavljanju njegovih zadataka.

Jedni uz druge

U Općinskoj vijećnici Voorsta mjesta Općinskog vijeća i kolegija gradonačelnika i wethoudera (B&W) stoje jedna do drugih. Jedna do drugih, a ne mimo drugih. I Općinsko vijeće i kolegij (B&W) u Općini Voorst posjeduje vlastitu odgovornost, ali u radu i surađuju i to intenzivno među sobom, ali i sa stanovnicima Općine od kojih su i primili povjerenje da ih u četiri godine predstavljaju, utvrđuju smjernice i kontroliraju provođenje donijetih odluka proizašlih kroz primjenu međusobne odgovornosti.

Sviđa mi se taj raspored mjesta u općinskoj vijećnici u Općini Voorst u Nizozemskoj: jedni do drugih, a ne mimo drugih. To je tako ne samo u Vijeću, nego, koliko sam do sada mogao čuti, vidjeti i doživjeti, također u velikoj mjeri i među ljudima u stvarnome životu.

Kako izgleda taj raspored i primjena međusobne odgovornosti na razini lokalne samouprave u Pregradi manje sam kompetentan prosuđivati jer živim i radim u Nizozemskoj. Svim čitateljima nezavisnog pregradskog lista Pregrada.info i stanovnicima Grada Pregrade želim da to 'jedni do drugih, a ne mimo drugih' bude i stvarni život između njih i nositelje lokalne samouprave u Pregradi.