Kolumne
22.03.2015. 19:37:40 - Siniša Križanec
Putopis
"FIJET" - Putopis Budimpešta, Pečuh, Kaloča
Jedna od nekoliko prijestolnica "na lijepom, plavom Dunavu", Budimpešta nosi s pravom epitet najljepših glavnih gradova Europe. Godine 1987, dijelovi stare jezgre Budima i Pešte, proglašeni su UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom. Ne tako davno uz Beč, centar moćne Habsburške monarhije, Budimpešta danas broji oko dva milijuna stanovnika i jedan je od turistički najposjećenijih gradova centralne Europe. Grad kojeg široki Dunav ne odvaja, već mnogim mostova romantično povezuje. Metropola zdravog mentalnog jedinstva, turističkog određenja i specifičnog odnosa kojeg valja doživjet za riznicu ugode sjećanja. Budimpeštu, kojoj se može pripisati mnogo londonskog preslikavanja, nazivaju i Parizom istočne Europe…
Mađarski itinerer hrvatskog emitivnog turističkog interesa!
Turizam nedjeljiv od gospodarstva, deklariran izvozom na licu mjesta, spojiv sa užitkom, prepoznat u cilju novih spoznaja omogućava najljepšu komponentu u ulozi turista. Individualna turistička odvažnost zakazuje nam rani sastanak sa informacijama o itinereru, pa tako naglašeno apostrofira i atrakcije, kroz kulturni, zabavni ili specifično globalno prepoznatljiv doprinos izabrane destinacije. Ukoliko ste pak turistički obojeni, a tipkajući smanjujete intenzitet artitisa, postoji dobar razlog, da se putopisno odredite prema znatiželjnima ili podsjetite neke, na već doživljenu destinacijsku radost! Uz prisjećanje da je 1102. Hrvatska izgubila vlastitu dinastiju i ušla u personalnu uniju sa Mađarskom, krećemo u istragu poveznica onog ili ovog vremena.
Izumitelji u funkciji turizma
Naš mađarski putopis počinjemo pitalicama: gdje je izmišljena Rubikova kocka i ima li netko, a da se nije okušao. Inovator koji je mehaničku igračku (u periodu 1974.g do samo 2005.g.) prodao u više od 300 milijuna komada, zaslužuje naklon. Jeste li znali da su mađarske inovacije i šibice po János Irinyi, prvi električni motor/dinamo po Ányos Jedlik, the Ford Model T po József Galamb, prvi nuklearni reaktor po Leo Szilard, kemijska olovka po László Bíró, hidrogenska bomba ne zahvaljujući baš Edward Teller, dvogled po József Petzvál, računalna arhitektura po Johnu von Neumann, vitamin-C prema nobelovcu od 1937. Albertu Szent-Györgyi, za njegov anti-skorbutski i drugi fiziološki učinak. Dokazao je prisutnost C vitamina u paprici, koji eksploatacijom iste, komercijalno postaje prvi sintetizirani vitamin. Važno je napomenuti da isključivo svježa paprika, sadrži i do četiri puta više vitamina od naranče, ali obiluje i s vitaminima B6 i A. Čuvanjem u svježem stanju ili smrzavanjem dolazi do gubitka kalija, cinka, vitamina C, riboflavina, vitamina B6 i vitamina E, zato ju je primjerenije kiseliti, što će vrijednosti kalija i cinka čak i povećati!
Za prepoznatljiv image mađarske paprike ipak su zaslužni Osmanlije s kojim stiže u 16 st. Osim u kuhinji, primjenu nalazi u pučkom vjerovanju protiv uroka, uz najznačajniju suvremenu primjenu u farmaceutskoj industriji. To vrijeme naglašava narodna Mađarska izreka: "Tri najveća zadovoljstva su: vino prije i cigareta poslije." Hedonizam i ostaci dokaza turskog umijeća života i danas krase sadržajno gradove, a posebno svjetski hvaljenu metropolu Budimpeštu.
"Blago onome ko ima prijatelje, teško onome kome su potrebni", udomaćena je mađarska poslovica.
Kada uzimate pinklec neka vas potakne, da povedete prijatelje, a za troškova ne brinite. Kroz istinske posebnosti i raskoš, kvalitetu usluge, ne dominiraju i posebno naglašene cijene.
Do Budimpešte izaberite jeftin transfer vlakom koji će Vas odvesti u sam centar grada na stanice Keleti ili Deli. Kupujte kartu uvijek u velikim gradovima jer su jeftinije nego u manjim i obavezno povratnu jer su ukupno jeftinije. Komunikacija na peron-šalteru je otežana zbog zvučne barijere i starinskog pristupa prodaji karata, bez saznanja o protokolu putovanja. Tu primijenite staru mađarsku: "Lako je održavati mir kad je pas na lancu", u ovom slučaju iza stakla." No stoji i opet mađarska: "Ljubav i mržnja nisu pravedni suci". Desilo nam se da je putovanje vlakom trajalo 8 sati uz dva presjedanja na autobuse. Možda je to bila nama slučajna nelagoda, ali pazite mađarska kaže: "Čak i bijeli ljiljan baca crnu sjenku". Dakle sa željeznicom oprezno! Moguće je poletjeti iz Zagreba u uglavnom malim zrakoplovima, što i nije turistička privilegija, kao putovanje osobnim automobilom, koje u fleksibilnosti usputno poziva, da u pitoresknost krajolika ukalkulirate odmor, naravno uz Balaton - mađarsko more.
Mađarska kaže: "Ko se dovoljno vode napio, izvoru leđa okreće", ali mi vas pozivamo da izbrojite što više izvora jer isplati se.
Taxi, tramvaji, trolejbusi, autobusi, brodovi i čamci, autobusi-plovila, prigradski vlakovi, fasciniraju. Metro ima tri linije, crvenu, plavu i žutu i nevjerojatno je organiziran. Polasci su svakih 5-10 minuta, i za 20 minuta doći ćete na drugi kraj dva milijunskog grada. Ovdje, osobno vozilo postaje višak. Trodnevna univerzalna karta je oko 10 eura, a poseban savjet Vam je da se ne švercate jer kontrole su stalne i efikasne. Gradom možete iznajmljenim raznim vozilima poput bentliya, rikši, bicikala, kočija, i kojekakvih čuda na kotačima. No, "beer bike" nas je fascinirao. Naravno, ako ste npr. "Zagorska" grupa sugestija je da iznajmite "beer bike", uz koji dobijete i količinu piva, drugih pića i doslovce legitimnost za upravljanje prometalom u alkoholiziranom stanju. Pohvala mađarskoj dosjetljivosti za brigu o stalno žednim turistima. No više toga treba naglasiti marketinšku dosjetku magnetne privlačnosti, s punim opravdanjem. Kartu dnevni ključ za turističke atrakcije i razgledavanje kupite za 8000 forinti, te udobno sjednite na Big Bus koji uz sve svjetske jezike nudi i izbor Hrvatskog! Pedesetak kuna se posebno plaća ulaz u neke muzeje poput u Terror Haza, horor muzej komunističkih zločina.
Mađarska: Budi hrabar, ali imaj plašljiva savjetnika.
Svejedno kako god proveli dan primite na znanje, da ako niste konzumirali i neki od "spa" , Vi niste bili u Budimpešti.
Budim još nazvan i "grad vode", ne samo zbog širokog Dunava, već više toga mnogobrojnih termalnih izvora. Doživljaj i blagodat mnogobrojnih gradskih kupki upoznaje Vas sa naslijeđem rimske i turske civilizacije i kulture.
Mađarska: Ako odgajaš muža, odgajaš samo njega. Ako odgajaš ženu, odgajaš cijelu porodicu!
Naslova radi, u opravdanju izbora podsjećamo Vas da je u većini kupališta dozvoljen kroz tjedan ulaz samo muškarcima, a tek vikendom vrata se otvaraju za obitelji.
Najpoznatija su "Rudas spa", a nalaze se između brda Gelert i Dunava, sa osmerokutnim luksuznim osvijetljenim bazenom. Tu je i "Gelert spa" iz 1918., kao što iz turskog perioda datira i Lukač "spa" koje slovi kao okupljalište intelektualaca i umjetnika. "Zečerni spa" u Pešti, konkurira veličinom i arhitektonskim atributima, za naj-europsko kupalište.
Svjetska baština mađarske važnosti
Budimpešta je u dobroj konekciji s UNESCO-m. Mjesta na obali Dunava, pozicija Buda dvora, Andrasi avenija te Trg Heroja, podzemna željeznica Milenijem, su na važnom popisu kao predstavnik svjetskog nasljeđa.
Danas više ne djeljiva Budimpešta nastala je spajanjem starog Budima, na brežuljcima desne obale, pripadno vrhu Normafá, danas predivnog izletišta i vidikovca i Pešte novijeg dijela na lijevoj obali Dunava. Budim (mađarski BUDA) kao logični start, bajkovito naglašen arhitekturom scenski uprizoriti će kočije okićene čipkom, kočijaše u narodnim nošnjama, prodaju rukotvorina, čuveni porculan "Herendi i Zsólnai", neizostavne papričice, te legende i naravno brojne "sajonara" turiste, u čijem čete objektivu i Vi sigurno završiti kao pripadnik "dugo nosne" populacije. Šetnja do Ribarske utvrde je neizostavna. Prostor s najljepšim pogledom na Budimpeštu, sastoji se od sedam tornjeva, izgrađenih do 1905. godine. Svaki predstavlja jedno mađarsko pleme, odnosno vođu, a doseljeno krajem 9. stoljeća.
Riblja tržnica, tu je dominirala u srednjem vijeku, dok se okolno područje nazivalo 'Ribarski grad'. Arhitektura djeluje pomalo bajkovito do zaigrano, ali se odlično uklapa u okolinu i čini skladnu cjelinu s crkvom Sv. Matijaša. Na obilasku dalje, mašta koja Vam navire ispred Kraljevske palače – "Budavári paloti" izgledne na labirint, zasigurno će Vas vratiti u vrijeme, koje ni mnogobrojni ovdje snimljeni filmovi, ne mogu dočarati. Popularni labirint formiran je davno, erozijom potpomognutom podzemnim izvorima tople vode. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, hodnici labirinta povezani su sa starim podrumima iskopanim u samom brdu. Poslužili su kao ratno sklonište. Neke od podzemnih pećina Budima, moguće je posjetiti, kao npr. Pálvölgy. Ljubitelji umjetnosti neka ne zaobiđu kolekciju slika u okviru Nacionalne galerije (Nemzeti Galéria). Mađarska Nacionalna galerija se nalazi u zgradi Kraljevskog zamka Buda, u krilma A, B, C i D. Sadrži preko 100.000 dijela mađarske umjetnosti. U blizini je i "Lavlje dvorište" (4 statue lava iz 1902. godine), naslonjeno na Nacionalni muzej. Možete se prošetati i vrtom Hunyadi, nekadašnjem mjestu tržnice, pa kao i većina turista, ovjekovječite se kraj popularne fontane. Za izbor najboljeg pogleda popnite se na terasu Halászbástya, ili još bolje na terasu Savoy, ispred Nacionalnog muzeja. U jugoistočnom dijelu Budima nalazi se Sziklatemplom, crkva sazidana u prirodnoj stijeni. Nedaleko možete posjetiti Park "Memento", interesantan po tome što se u njemu nalazi veliki broj socijalističkih statua koje nisu uništene, već su po padu komunizma ovdje premještene.
Najveća i najljepša građevina koja Vam zaokuplja pogled iz uzvišenog Budima je Parlament (Ország ház).
Među najatraktivnijim je administrativnim građevinama u Europi. Otvoren je 1896. godine, simbolički označavajući tisućljetnu obljetnicu dolaska Mađara na ovo područje. Interesantno planirano broj 96 se pojavljuje još jednom osim u godini otvorenja, jer točno toliko u metrima iznosi visina velebnog zdanja. Na ovom grandioznom, gotičkom dijelu radilo je više od tisuću ljudi. Podaci koji izražavaju količinu materijala, veličinu dvorana i druge detalje su toliko impozantni, da ih zbog neuvjerljivosti ne iznosimo. Iako je otvaranje ceremonijalno održano 1896., zgrada je dovršena osam godina kasnije ili 20 godina nakon početka radova. Uvidjelo se da je pri izgradnji učinjen propust izbora vrsta kamena, neotpornog na atmosferske uvijete. Moralo se pristupiti rekonstrukciji, a grandioznost zdanja traži i danas permanentna ulaganja. Na samom je Dunavu, te će Vam za svakog pogleda iz svih pozicija oduzimati ponovno dah, posebice noću, ako se prepustite užicima plovidbe na nekom od mnogobrojnih brodova-restorana. Posjet je moguć uz simboličnu naplatu, vodiča i naglašenu pratnju visokih mjera sigurnosti. Dok čekate na ulazak, na širini trga pročelja, oduševiti će vas modernistička umjetnička vodeno - maglovita senzacija. Osim parlamenta, na peštanskoj strani nalazi se i Bazilika Sv. Stefana (Szent István Bazilika). Najveća crkva u Budimpešti prima 8.500 ljudi. Izgradnja crkve je trajala od 1851 do 1905. Crkva ima duboke podrume koji joj pod zemljom daju skoro istu veličinu kao i iznad. U Drugom svjetskog ratu je oštećena, da bi rekonstrukcija trajala 20 godina. U ovoj crkvi se nalazi najveće i najteže 9 tona crkveno zvono u Mađarskoj. Kupole crkve, do kojih se dolazi modernim liftom, pružaju panoramu na čitavu Budimpeštu.
No tu je i žuti tramvaj, pogotovo linija broj 2 koja će vas od Parlamenta do centra Pešte provesti uza samu obalu Dunava i njegove mostove sa pogledom na Budim. Nezasitnu vrijednost arhitekture zgodno je komparirati posjetom "Tropicarium – Islan of Discovery". Životinjski park sa impozantnim staklenim tunelom usred akvarija upoznati će Vas oči u oči s morskim psima ili ribom klaunom.
BUDIMPEŠTA grad sa devet mostova!
…spajaju riječne obale, gradove, nacije, ali ovdje čini se, da mostovi najviše podržavaju zaljubljene , u romantičnim večernjim šetnjama.
Mađarska:" Ljubav je kao klica: ako je presađuješ, bolje uspijeva"
Budim i Pešta, na svojoj obali rijeke, stoljećima su se polagano stapali u jedan grad, da bi ih simbioza konačno povezala u cjelinu iste važnosti i uprave. Doprinos poveznici evidentan je u devet predivnih mostova koji brižno pamte brojne mitove i legende. No neizostavno treba spomenuti riječni otok Margareta (Margitsziget) koji je poveznicom isto na dobitku, a sa kopnom povezan mostom Arpad (Árpád híd). Naglašeniji mostovi Budimpešte su: Margaretin most (Margit híd), Elizabetin most (Erzsébet híd), most Slobode (Szabadság híd), ali i prelijepi Lančani most (Széchenyi lánchíd) Viseći most sa po dva lava sa svake strane. Legenda kaže da je Széchenyi, graditelj mosta na otvaranju, nakon što je most nahvalio kao najljepši i najsigurniji, postavio pitanje okupljenima da mu probaju pronaći manu. Dječak iz publike uzviknuo je: "Lavovi nemaju jezik!" Lančani most (Széchenyi lánchíd) jedan je od naj prepoznatljivih budimpeštanskih simbola, a ujedno i prvi stalni most između Budima i Pešte. Obale su inače stoljećima bile povezana samo pontonskim mostom.
"Lančani "Most treba doživjeti kao posebno lijep noću, kad je svijetlima obasjan cijelom duljinom, a Dunav postaje veliko zrcalo u kojem se vide obrisi jednog od nedvojbeno najljepših europskih mostova!
Most dugačak 202 m. je katalizirao ujedinjenje Budima i Pešte, do kojeg je konačno došlo 1873. godine. Djelovao je kao simbol jačanja grada, njegova rasta, kako u veličini, tako i moći. U tom periodu Budimpešta je ušla u svoje drugo zlatno doba - doba kulturnog, ekonomskog i intelektualnog procvata!
Najprometniji most Budimpešte je Erzebet most (ili Elizabetin most). Izgradnja prvobitnog mosta je počela 1897., a završena je 1903. Povlačenju njemačke vojske 1945.godine, most je srušen, a izgradnja novog Elizabetinog mosta je počela 1960.i završile se 1964. Glavni arhitekta je bio Pal Savori.
Najnoviji most u Budimpešti je Lágymányosi most. Gradnja je trajala od 1992.do 1995. Glavni arhitekta je bio Tibor Sibrani. Most ima vrlo interesantno i jedinstveno osvjetljenje. Zraci svjetiljki se odbijaju o ogledala i pružaju preko mosta. Jedan od razloga gradnje ovog mosta je najava Svjetske izložbe u Budimpešti 1996., koja je i otkazana. No dovoljno opravdanje očituje se u povezivanje bulevara Könyves Kálmán sa južnim dijelom Bude.
Neizostavno za posjetiti: ne brojite sate i žuljeve, već zbrajajte viđeno
Interesantno je da posjetite Veliku sinagogu (Dohány utcai Zsinagóga), jednu od najvećih i najljepših u Evropi i pored nje Jevrejski muzej. Svjedočanstvo o velikoj jevrejskoj zajednici koja je tu živjela do Drugog svjetskog rata. Dio grada (oko ulica : Károly Boulevard, Erzsébet Boulevard, Király Utca i Rákóczi) i danas se naziva Jevrejskim kvartom. U njemu možete posjetiti park Wallenberg, vidjeti Drvo života, Hram heroja, Sinagogu Rumbach, itd.
Prošetajte budimpeštanskom šoping zonom - ulicom Váci i uličicama koje je okružuju. Od Rolexa do New Yorkera, te svih svjetskih odjevnih marki pa na južni kraju ulice gdje se nedavno renovirana pijaca Nagy Vásárcsarnok, na kojoj je u ponudi najveći izbor tradicionalnih suvenira (ljute papričice, predmeti od drveta i keramike, itd). Kvrat koji Vam pruža modne piste na otvorenom, koji privlači cijenom ponuđenog, koji dominatno ostavlja ugodu urbane svjetske metropole, ali pohvalno sa mađarskim štihom.
Mađarska: "Kad mlinar ima vode - on pije vino; kad nema vode - on pije vodu."
Priuštite si užitak tradicionalne mađarske kuhinje, te probajte ljuti gulaš ili paprikaš, a na kraju se zasladite čuvenom Doboš tortom, prozvanom po svom "izumitelju" Jožefu Dobošu (József Dobos)
Ovo je najveći trg u gradu. Nalazi se na sjecištu Andrasi avenije i Dozsa Gyogry ulice. Trg Heroja je simbolično projektiran i naglašava dolazak mađarskih plemena na ovo područje. Projekt trga napravio je arhitekta Albert Shickendanz uz pomoć Filipa Hercoga i kipara Györgya Zale. Trg je popločan velikim pravilno geometrijskim bijelim ornamentima na sivoj podlozi, poput veza, iz ptičje perspektive vrlo atraktivno. U centru trga je spomenik Milenijum – Arhangel Gabrijel koji nosi u ruci križ i Svetu mađarsku krunu, na 36-metarskom kamenom stupu u korintskom stilu. Iza se nalaze statue konjanika i sedam mađarskih vođa U centru trga je i Grob neznanog junaka. Sa desne strane se nalazi Umjetnička Dvorana, a sa lijeve Muzej umjetnosti. Iza trga se nalazi park koji sam za sebe sadrži još obilje zanimljivih atrakcija, a u neposrednoj blizini je i Zoološki vrt.
Zoološki vrt, jedan od najstarijih na svijetu s oko 800 životinjskih vrsta i 5000 životinja (gorile, tigrovi, nosorozi, žirafe i mnoge druge). Tu su i botanički vrt, akvarij i terarij. U perivoju se nalaze i cirkus, te dva zabavna parka, jedan za odrasle i jedan za djecu i odrasle.
Što bi se sve trebalo vidjeti ili koliko bi za to trebalo vremena ostati ostaje personalni izbor, ali podsjetnik donosimo:
Muzička Akademija. Ona se nalazi u impozantnoj zgradi u art nouveau stilu na Trgu Lista Ferenca. Današnju zgradu Akademije su projektovali Floris Korb i Kalman Girgl, a glavna tema fasade je Franc List. Prozore je predivno oslikao Mikša Rot.
Mađarska opera predstavlja jednu od najreprezentativnijih zgrada u Budimpešti. Izgrađena je između 1875.i 1884. Prima 1.289 gledatelja. Rađena je u neo-renesansnom stilu. Sa desne strane ulaza je statua Franca Lista, a s lijeve Ferenca Erkela, koji se smatra ocem mađarske opera.
Impresivno zdanje u Pešti je Pesti Vigado – koncertna dvorana na samoj obali Dunava. Izgrađena je 1865., u stilu kombinacije Orijenta i mađarskog art -nouveau-a, sa vrlo romantičnim detaljima.
Ruzveltovim trgom dominira Mađarska Akademija Nauka, koja je rađena u neo-renesansnom stilu.
Ferenc Hop Muzej istočno-azijske umjetnosti je osnovao bogati optičar, ljubitelj umjetnosti, sponzor i svjetski putnik. U muzeju se nalazi njegova kolekcija predmeta s Orijenta, iz Kine, Japana, Indije, Mongolije i sa Tibeta. Tu su predmeti poput statua i skulptura, slika, keramika, odjela, nakita i mnogi drugi. Danas muzej ima preko 20.000 eksponata.
Vrlo interesantan, ali ne za svakoga, je muzej Kuća terora. Nalazi se u Andrasi aveniji, u zgradi koja je služila kao glavno mjesto za mučenje u nacističkoj i komunističkoj vladavini. Prezentiraju se ćelije u kojima su zatvorenici držani i sprave kojima su mučeni kako bi se iz njih izmamila informacija ili priznanje za ono što jesu ili nisu učinili.
Smjena straže na Budimu, je atraktivna za turiste jer žongliranje puškama, koje traje dvadesetak minuta, uistinu je dobro uvježbana točka.
Važno bi bilo dalje nabrajati znamenitosti, atrakcije i utjecati na izbor Vašeg itinerara, ali to bi trajalo i trajalo. Osjećamo korisnim spomenuti, da će Vas Budimpešta dočekati sa osjećajem ugode, mira i sigurnosti. Kako u sred dana tako i u gluho doba noći ovdje ste sigurni jer kriminala i nema, barem na ulicama. Identično nama ili svojstveno znanim primjerima, čuje se da korupcija ima maha, ali se ne tretira jer se tu svi dobro snalaze.
Usudimo se razmišljati da je korisno, važno i brzo potrebno posjetiti Budimpeštu i pronaći tu osobni sažetak, koji usporedbom viđenog daje znanje i uvodi nas u novu dimenziju. Dimenziju turističkog potencijala nadahnutog nenametljivošću, susretljivošću i zadovoljstvom ponosnog pružatelja usluga. Da bez obzira čime se bavili ili želimo poslovno baviti, mađarski recept gostoljubivosti i preslikavanja je koristan. Turistički pak Budimpešta je neizostavna, a Hrvatskoj toliko blizu i prometno dostupna. No naravno treba zaviriti i u druge kutke Panonske nizine, pa itinererom domaćina u organizaciji 56. Svjetskog kongresa FIJET krećemo prema PEČUHU !
PEČUH grad iz snova sladokusaca umjetnosti i gastronomije
Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba, koji žive u zajedništvu gospodarske i kulturalne dimenzije. Najveće je sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata.
Pečuh ima lijep centar grada s velikim trgom gdje dočekuje ogromna skulptura konja, djelić promocijske izložbe izumiteljskih radova Leonarda da Vincija. Ulice centra Pečuha su vrlo žive, ispunjene mnogobrojnim ugostiteljskim objektima, trgovinama i naglašeno "second hand" ponudom. Mjesto izuzetno dobrih vibracija…Pored dobrih crvenih vina u Pečuhu piju mnogo špricera. I tako ćete u mnogim kafićima naći veliki broj različitih, jer svako vino zahtjeva posebnu količinu ili vrstu mineralne vode. Centar je idealan za promenadne šetnje, a mladenačka aktivnosti u povijesnom prostoru kojeg u eksterijernoj atributaciji djelom nadopunjava moderni dizajn, nepresušan su izbor razbibrige.
Pečuh je idealan grad za odmor, za izlet preko vikenda, a naročito za one koji su u potrazi za dobrom hranom i odličnim vinom, te zanimljivim izložbama, u kulturološkom identitetu svojstveno Mađarskoj, ali jedinstvene PEĆUH atmosfere ! Gradu u kojem bi se isplatilo ostati, dali zauvijek dali u sjenčanjima odlučite sami, ali ga nemojte zaobići !
Svakako posjetite: Zsolnayeva kulturna četvrt u Pečuhu prostire se na preko pet hektara, sadrži vrijedne građevine i umjetničke zbirke, te se u njoj odvija bogat i dinamičan kulturni život. Jedna od najznačajnijih investicija u projektu Pečuh Europska prijestolnica kulture 2010. je restauracija Zsolnayeve tvornice i njenih neiskorištenih i dotrajalih zgrada, kao i izgradnja kulturnih društvenih i obrazovnih institucija, koje danas tvore kulturnu četvrt i rekreacijski prostor. Zsolnayeva kulturna četvrt nastala je kao jedna od najvećih investicija-restauracija povijesno-industrijskih spomenika srednje Europe. U nju je uloženo preko jedanaest milijardi forinti. Na području od pet hektara restaurirano je četrdeset tisuća četvornih metara, te je tako nastao najveći kulturni centar Mađarske. Prostor se koristi na više načina. Ovdje se mogu vidjeti Izložbe obiteljske i tvorničke povijesti Zsolnaya, porculanska zbirka Zsolnayevih predmeta Gyugyija Laszloa, Ružičasta Zsolnayeva izložba, Zsolnayev mauzolej. Svoje mjesto su dobili i Bobita lutkarsko kazalište, planetarij, manufaktura koja prikazuje proces izrade porculana na način Zsolanyeve tvornice, kao i znanstvena interaktivna tehnološka izložba. Suvremenu umjetnost predstavlja Pečuška Galerija m21, a jedan dio područja je postao sveučilišna četvrt, gdje se između ostalih preselio Umjetnički odsjek pečuškog sveučilišta. Projekt su realizirali Grad Pečuh u suradnji s nizom kulturnih i obrazovnih institucija. Zsolnayevom kulturnom četvrti rukovodi Uprava Zsolnayeve baštine neprofitni d.o.o. ( dio teksta preuzet o ZKČ: Akademija Art )
Kalocsa
Ovaj barokni provincijski gradić u Panonskoj nizini star je koliko i država Mađarska. Grad je sjedište Kaločko-kečkemetska nadbiskupije, koju je ustoličio ugarski kralj Stjepan I.Prepoznajući kvalitetu prostora i ugarski kralj Arpad se nakon osvajačkih pohoda skrasio ovdje.
Prvi nadbiskup u Kalači bio je Astrik, koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.
U srednjovjekovnoj Ugarskoj prepoznajemo vojskovođe među nadbiskupima. Nadbiskup Ugrin Csák (nadbiskup od 1219. do 1241.) bio vođom vojske u bitci kod Mohija protiv Tatara 11. travnja 1241..
General je bio i Pavao Tomori (mađ. Pál Tomori) (nadbiskup od 1523.-1526.) koji je predvodio vojsku protiv Turaka. Poginuo je u mohačkoj bitci.
Turci osvajaju Kalaču 15. kolovoza 1529., što rezultira odseljavanjem stanovništva, zapuštanjem posjeda pa i nadbiskupijski status gubi značaj.
Nakon 148 godina vladanja Kalačom, Turci su 13. listopada 1686. spalili kaločki dvorac. Unatoč turskom povlačenju, nemir je i dalje opterećenje života u Kalači zbog ustanka protiv Habsburga, kojeg je predvodio Franjo Rakoci II.
Kardinal Imre Csáki(1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve: uglavnom močvare, vrtove, vinograde.
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću opet ne doprinosi Kalači. Željeznička prometnica stigla je tek 1882. godine, a uz to 1886. g. Kalača gubi status grada, sve do ponovnog naslova grada tek 1921.g.
Nadbiskupi iz drugog dijela 19. stoljeća, József Kunszt (1851.-1866.) i Lajos Haynald (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost.
Nakon turskog pustošenja jedva je ostalo nekoliko značajnih srednjevjekovnih kodeksa i inkunabula nadbiskupa u Kaloči. Od 18. stoljeća trebalo je ponovo izgrađivati i opremati zbirku, a njeno današnje mjesto uredio je nadbiskup Adam Patačič 1780. godine u istočnom krilu nadbiskupskog dvora. Barokna čitaonica nazvana po njemu, namještena drvenim ikonama Maulberča i originalnim pokućstvom najljepša je od biblioteka spomenika kulture u Mađarskoj. Biblioteka koja danas ima 150 tisuća tomova, čuva 64 srednjevjekovna kodeksa (među njima kodeks Svetog Fulgentiusa iz 1040. Godine, jedan od osam Aristotelovih kodeksa iz 13. Stoljeća koji postoje u Svijetu) i 510 inkunabula. Najvrednije ili najspecifičnije knjige mogu da se razgledaju u vitrinama u dvorani Patačič, kao što je i osobna biblija Lutera ili rani primjerci izdavanja knjiga u Mađarskoj: dela Pelbarta Temešvarija (1510), Gašpara Heltaija (1575), Mikloša Telegdija (1577) i prvo izdanje Biblije Vižolji (1590).
Posjetili smo muzej keramike i osvjedočili se u vještinu strpljivost i način nastanka unikatnih umjetničkih dijela.
U ruralnim domaćinstvima, orijentiranim turizmu, u okolici Kalače, uz izuzetne tradicionalne delicije, otvorenu dobrodošlicu i naklonost prema posjetitelju, možete doživjeti vještine dresurnog jahanja.
Kalocsa – muzej paprike
Nedaleko Kaloče imate priliku doživjeti plantaže paprike, te zaviriti u muzej koji vas vraća na sam početak komercijalizacije ove vrijedne i široko prihvaćene agro-kulture. Upoznati ćete sve izvorne vrste paprike i naravno pod-vrste dobivene križanjem zbog unapređenja kvalitete i okusa. Opraštamo se od Vas ovim putopisom uz preporuku za prevenciju ili pomoć kod srčanih oboljenja ili akutnih tegoba: u rakiju palinku stavite ¼ najljuće mljevene paprike i još malo iscijedite svježe, pa ostavite da dozrije čarobni napitak desetak dana. Koristite preventivno i kurativno, a prilikom infarkta spasite si život!
Nazdravljamo, naravno uz dosada ne spomenuti, ali ipak neizostavni Tokay, koji uz sve uspomene ima status namjenski nezamjenjivog mađarskog suvenira!
Želimo Vam mir i dobro i mnogo, mnogo putovanja…
Tekst i foto: Siniša i Hermina
Arhiva
- 03.05.2021. 21:24:55
IGRA ZA CIJELU OBITELJ: Besplatni vrtić - 13.12.2018. 18:22:30
"RADUJTE SE NARODI" - 29.09.2018. 18:57:51
Pregradska narodna nošnja - 11.11.2017. 11:43:43
"U hrvatskoj politici nedostaje mladih i buntovnih ljudi" - 14.09.2017. 08:26:11
Kako sašiti mušku narodnu nošnju - 12.09.2017. 11:23:09
Kako sašiti žensku narodnu nošnju - 14.03.2017. 09:41:22
Nebo nad nama: Janko Leskovar i Misao na vječnost - 12.12.2016. 08:19:03
Samo je "jena" mama - Arhiva
Arhiva kolumni
- 05.02.2024. 20:04:46
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Den Deri sred invazije aliena - 24.08.2023. 11:31:01
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Teški bu dež pal - 01.06.2023. 13:07:31
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Zbogom oružje - 26.05.2023. 15:55:13
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Na Sleme, na Sleme - 23.03.2023. 12:55:32
PISMA IZ NIZOZEMSKE: Kmeti pregradskog kraja - 1. dio - Cigrovec - 14.09.2022. 13:36:08
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Futač - 17.01.2022. 17:12:49
PISMA IZ NIZOZEMSKE: Orguljaš Zagorske katedrale - Dominik Krsnik - 03.11.2021. 13:48:26
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Radio mog djetinjstva - 06.10.2021. 22:50:13
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Rajske batine - 14.05.2021. 20:47:35
ZAGORSKA NOSTALGIJA: Zagorje do Teksasa - Sve kolumne