Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Župljani župa Marinci, Pregrada i Vinagora u subotu, 16. svibnja, posjetili su austrijski gradić Bleiburg, mjesto koje budi tužno sjećanje na najveće stradanje Hrvata u povijesti našeg naroda, kako bi prisustvovali svečanom obilježavanju sedamdesete obljetnice bleiburške tragedije.

Službenim završetkom Drugog svjetskog rata smatra se 9. svibnja 1945. godine, no ono što se događalo u danima nakon tog povijesnog datuma, iako pokriveno velom tajne punih 45 godina, može se nazvati samo jednom riječju - tragedija. Nakon što je proglašena opća kapitulacija vojske Trećeg Reicha, obveza pobjednika bio je odnos prema pripadnicima poraženih snaga. Tragedija je započela 15. svibnja 1945., kada su se vojnici i civili počeli povlačiti prema Britanskoj vojsci kod Bleiburga. S nadom da će neko vrijeme biti engleski ili partizanski ratni zarobljenici, a potom vraćeni svojim kućama, pripadnici poraženih snaga NDH i izbjegli hrvatski civili poslušali su naredbu o povlačenju kroz Hrvatsko zagorje prema Celju, te dalje prema granici s Austrijom. Kako danas svjedoče rijetki preživjeli sudionici tzv. križnog puta prema Bleiburgu, ni u snu nisu mogli zamisliti mučenja i nečovječne postupke kojima su bili podvrgnuti od strane Narodnooslobodilačke vojske. O tome najbolje svjedoče zarobljenički logori Bleiburg, Dravograd i Maribor, mjesta o kojima se u javnosti nije govorilo sve do 1990. godine, kada su u Hrvatskoj održani prvi višestranački demokratski izbori, koji su označili izlazak iz komunizma. Stoga ne čudi činjenica kako je Bleiburg s godinama postao simbol svih stradanja Hrvata u razdoblju po završetku Drugog svjetskog rata, a na središnjoj komemoraciji za sve žrtve tragedije svake se godine okuplja sve veći broj ljudi.

Sa željom da odaju svoju počast bleiburškim žrtvama, čiji broj ni danas nije do kraja utvrđen, župljani župa Marinci, Pregrada i Vinagora na svoje su putovanje krenuli ranom zorom, nakon blagoslova koji im je udijelio pregradski župnik, vlč. Ivan Mikec. Po dolasku, zajedno s više od 60 000 ljudi, prema navodima austrijske policije, prisustvovali su svečanom misnom slavlju na bleiburškom polju, predvođenom kardinalom Josipom Bozanićem. U svojoj propovijedi, kardinal je križni put bleiburških žrtava usporedio s Isusovim križnim putem i smrću na križu, kada je za ljudski rod nestalo svjetla i nade jer je "pravednik ubijen, a nasilnici slave pobjedu". No, Isus je, kao što svi znamo, uskrsnuo trećeg dana, i time u ljudske živote unio vječno svjetlo koje nadvladava svaku tamu i u naše živote unosi novu nadu, čak i na mjesto nedužnog stradanja čovjeka od strane drugog čovjeka, istaknuo je. Također je naglasio kako je 1945. godina za zemlje zapadne Europe bila godina oslobođenja od triju totalitarnih režima koji su toliko zla donijeli ljudskom rodu: fašizma, nacizma i komunizma, no u Hrvatskoj je samo "došlo do zamjene jednog režima drugim - dotadašnji nacifašizam zamijenio je komunizam". Za Hrvate, posebice svećenike i vjernike, to je označilo "početak novih progona i ubijanja nevinih ljudi". Bleiburšku tragediju opisao je kao "zločin protiv čovječnosti što ga je sustavno izvršila jugoslavenska vojska pod znakom crvene zvijezde petokrake". Godinama je zločin bio sakriven u "neistraženim jamama i zloglasnim logorima", no kardinal je podsjetio na Isusove riječi:"'Istina će vas osloboditi'". Za miran i skladan razvoj hrvatskog društva, istaknuo je kako je nužan odmak od svih ideologija zla 20. stoljeća, a posebice od "novih ideologija antifašizma i antikomunizma koje unose novu-staru podjelu u naše društvo".

Svetu misu svojim je skladnim pjevanjem uveličao Katedralni muški zbor iz Zagreba. Nakon mise, naši župljani prisustvovali su i molitvi za žrtve islamske vjeroispovijesti, koju je predvodio Aziz Hasanović. Komemoracija je završila polaganjem vijenaca kraj spomenika na bleiburškom polju, nakon čega su se brojni autobusi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Njemačke otisnuli na put prema svojim domovima.