Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Allianz Arena u Münchenu

Svakodnevno u ljudskoj populaciji raste svijest o našem najbližem i globalnom okruženju, o tome koliko ono utječe direktno na čovječanstvo, a koliki je ljudski utjecaj na to okruženje.

Novi zadaci i misija ljudske civilizacije su daljnje podizanje svijesti o našem okruženju, o utjecajima i promjenama koje direktno ili indirektno potičemo mi sami, svjesno ili nesvjesno.

U sklopu te misije zadatak je svakog pojedinca da što prije shvati procese koji nas okružuju, da nakon toga i sam počne ukazivati na moguće narušavanje ravnoteže u svojoj životnoj okolini te poduzeti radnje da ih spriječi. 

Jedan od procesa koji narušavaju prirodnu ravnotežu okoline je prekomjerno trošenje energije, pogotovo električne energije. U tom kontekstu pozabavit ćemo se potrošnjom električne energije za rasvjetu, koja je jedan ogroman potrošač električne energije, dakle energije općenito.

Žarulje sa žarnom niti (klasične ili "obične" žarulje) energetski su daleko najlošiji oblik rasvjete, jer one od svoje ukupne energije za dobivanje svjetlosti potroše samo 5%, a ostatak se njihove energije pretvara u toplinu. 

Postoje međutim i žarulje koje mnogo učinkovitije iskorištavaju energiju, a to su fluokompaktne žarulje, čija je iskoristivost oko pet puta veća od one u "obične" žarulje. Na taj način primjerice fluocijev snage 11 W zamjenjuje žarulju sa žarnom niti od 60 W, a uz veliku uštedu energije daje i kvalitetnije svjetlo. Nije naodmet napomenuti da je životni vijek žarulje sa žarnom niti 1.000 sati, a štednih i više od 10.000 sati.

Ako klasičnu žarulju od 100 W zamijenite s odgovarajućom štednom žaruljom od 20 W, pri pretpostavci da gori u nekom domu 5 sati dnevno, godišnje ćete uštedjeti 122 kn (pri cijeni kWh od 0,87 kn). Štedna žarulja će vam se isplatiti za manje od godine dana, a u svom životnom vijeku ta će vam žarulja uštedjeti 670 kn! Cijena štednih žarulja kreću se od 20 kn (manje kvalitete i životnog vijeka), pa do 50 kn (visoke kvalitete i dužeg životnog vijeka).

Izvori svjetla slični fluokompaktnim žaruljama su flourescentne cijevi, a koje se koriste za rasvjetu uredskih i radnih prostora te industrijskih pogona. Također se odlikuju dobrom iskoristivošću, niskom cijenom i dugim životnim vijekom. Danas već postoji čitava serija novih vrsta fluorescentnih cijevi koje pomoću inteligentnih sustava upravljanja rasvjetom i elektroničkim predspojnim napravama osiguravaju učinkovitije i ugodnije osvjetljenje, uz minimalne troškove.

U kućanstvu, a pogotovo u trgovinama, kafićima i restoranima, koristi se popularna halogena rasvjeta te rasvjeta s dikroičkim reflektorom. Iako ugodna za oko (topla boja), halogena žarulja također najveći dio energije troši beskorisno na toplinu te je kao takva neučinkovita i kratkog životnog vijeka kao i obična žarulja.  

Važno je znati svrhu određene žarulje, budući da svjetlost ne određuje samo jačina osvjetljenja već i tzv. temperatura svjetla. Najbolje je svjetlo ono koje je nalik sunčevoj svjetlosti, tj. onoj kojoj je naš vid i prilagođen. Za neke primjene međutim, kao što je primjerice vanjska rasvjeta, temperatura svjetla nije osobito bitna, pa je vanjska rasvjeta, jer joj je jedina funkcija da osigura vidljivost, najčešće žute boje. Te, natrijeve žarulje, ekonomski su najisplativije.

Najnoviji izvori svjetlosti bazirani su na LED (light emitting diodes) tehnologiji. LED je poluvodički element koji emitira svjetlost, dakle gotovo svu energiju pretvara u svjetlost. I tu počinje revolucija koja će žarulju sa žarnom niti, kakvu znamo zadnjih stotinjak godina, poslati u mirovinu.

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje. Točnije, onaj dio spektra elektromagnetskog zračenja koje možemo vidjeti svojim okom. Pojednostavljeno, svijetlost bijele boje kakvu poznamo ustvari se sastoji od cijelog spektra boja, tj. frekvencija boja, a ako to još pokušamo pojednostaviti možemo reći da se bijela svjetlost sastoji od  tri osnovne boje, a to su crvena, zelena i plava boja (RGB — red, green, blue). Tehnologija kojom upravljamo radom LED-RGB izvorom osvjetljenja, tj. regulacijom intenziteta od neke minimalne od neke maksimalne vrijednosti svake boje posebno, možemo teoretski dobiti preko 16 milijuna boja!

Pretpostavimo da samo milijun potrošača u jednom trenutku odluči isključiti jednu žarulju sa žarnom niti od 100 W u večernjim satima, u vrijeme kada je obično sva rasvjeta uključena. Rezultat bi bio smanjenje opterećenja u elektroenergetskom sistemu za približno 100 MW (megavata). Ova snaga odgovara jednoj, po veličini, srednjoj elektrani!

A riječ je o samo jednoj žarulji.

Iz navedenog je lako zaključiti da nam LED tehnologija omogućava do sada neslućene mogućnosti upravljanja rasvjetom te proizvodnju novih, nadomjesnih kompaktnih LED-žarulja, svih mogućih boja i snaga, istovremeno smanjujući potrošnju energije za 80% (za isti intenzitet osvjetljenja) i produžujući životni vijek na nevjerojatnih 100.000 radnih sati!

Svjetlosno je zagađenje pojam koji je odavna poznat u gradovima —ako se zemaljska kugla gledana noću iz svemira može se vidjeti da su najosvjetljeniji dijelovi gradovi. Dakle, ako ste imalo ekološki svjesni, znat ćete da nije potrebno da uvijek budu upaljene žarulje u hodnicima i prostorijama u kojima trenutno nitko ne boravi, ali nitko vam ne može zabraniti da većim brojem rasvjetnih tijela postignete što bolji ugođaj u svome domu. To znači da ćete u dnevnoj sobi upaliti sva postojeća rasvjetna tijela kad Vam dođe nekoliko prijatelja, međutim kada s obitelji gledate televiziju, trebali biste ostaviti upaljenu manju svjetiljku koja pruža indirektno svjetlo, a kada čitate, potrebna Vam je samo jedna mala svjetiljka koja osvjetljava knjigu.

Ono što na prvi pogled može izgledati kao rastrošnost (postavljanje većega broja instalacija, utičnica, prekidača, rasvjetnih tijela) dugoročno je zapravo štednja. Naime, ako imate samo jedno ili dva rasvjetna tijela u prostoriji, ona su gotovo uvijek veće snage i uključit ćete ih uvijek kad ste u prostoriji (nemate druga), međutim ako imate

Više različitih rasvjetnih tijela na raspolaganju, rjeđe ćete uključivati ona jača i na taj ćete način zapravo štedjeti (tj. pridonositi i okolišu i vlastitu novčaniku).

Austrija je zakonom zabranila uporabu starih i neučinkovitih žarulja (sa žarnom niti), a od europskoga povjerenika za okoliš zatraženo je da i Europska Unija pokrene sličnu zakonsku inicijativu. Australci su se mogli koristiti običnim žaruljama do kraja prošle godine - žarulja sa žarnom niti otišla je u povijest.

Vrijeme je da  se i mi uključimo u borbu protiv prekomjerne potrošnje električne energije: za početak, da svatko od nas u svom domu zamijeni nekoliko "običnih" žarulja sa "štednim" ili LED žaruljama. Parafrizirajući g. Armstronga, to bi bio mali korak za nas, a veliki za naš okoliš i buduće naraštaje.

Najmoderniji europski nogometni stadion, Allianz Arena, u Münchenu, uveo je osvjetljenje pomoću štedljivih rasvjetnih tijela. U to spadaju i najmodernija i najštedljivija rasvjetna tijela — LED-rasvjetna tijela i fluorescentne cijevi.