Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

23.03.2009. 21:33:37 - Tajana Broz, dipl. politologinja

Tema: Mjesni odobri

U prvom broju Pregrada.info pozabavili smo se gradskom razinom lokalne samouprave, dok ćemo se u ovom broju spustiti stepenicu niže i vidjeti kako ona izgleda na svojoj najnižoj razini: u mjesnoj samoupravi odnosno mjesnim odborima.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. On se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Konkretno, na području grada Pregrade radi se o 10 mjesnih odbora: Pregrada, Bušin, Sopot, Vinagora, Stipernica, Gorjakovo, Cigrovec, Benkovo, Plemenšćina i Kostel. Posljednji izbori za Vijeća mjesnih odbora grada Pregrade održali su se 13. ožujka 2007. godine.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Statutom grada može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Sredstva za obavljanje tih poslova osiguravaju se u proračunu grada.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik/predsjednica vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora biraju građani i građanke s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi/članice vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o kojemu smo više pisali u prvom broju. Mandat članova i članica vijeća mjesnog odbora traje četiri godine. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, financijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika ili predsjednicu vijeća na vrijeme od četiri godine. Predsjednik/predsjednica vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora. Predsjednik i članovi Vijeća mjesnog odbora navedene dužnosti obavljaju volonterski bez, naknade.

Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.).

Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora te ga podnosi na potvrdu zboru, odnosno zborovima građana. Program rada mora se zasnivati na realnim potrebama i mogućnostima, a za narednu godinu donosi se najkasnije do kraja listopada tekuće godine što znači da su Vijeća mjesnih odbora u Pregradi već donijela planove rada za 2009. godinu. Program rada mjesnog odbora sadržava popis aktivnosti te izvore sredstava za njihovu realizaciju.

Za djelatnost mjesnih odbora, u smislu osiguravanja nužnih sredstava za njihovo poslovanje (minimalne administrativne i slične troškove) te za obavljanje povjerenih im poslova iz samoupravnog djelokruga grada, mjesnim odborima se sredstva osiguravaju u gradskom proračunu.

Za financiranje svojih djelatnosti mjesni odbori mogu osiguravati druga sredstva i to:
a) prihode od imovine i imovinskih prava mjesnih odbora,
b) donacije pravnih subjekata i građana,
c) druga sredstva.

Gradska uprava osigurava odgovarajuće uvjete radi pružanja pomoći mjesnim odborima u obavljanju administrativnih, računovodstvenih i drugih odgovarajućih poslova.

Ovako kako su mjesni odbori zamišljeni oni bi trebali predstavljati vezu između gradske uprave i građana/ki te artikulirati najosnovnije komunalne potrebe pojedinog područja grada. No, kako sami mjesni odbori ne raspolažu samostalno financijskim sredstvima, zadnja riječ je na gradskoj upravi što dovodi u pitanje svrsishodnost postojanja mjesnih odbora na način na koji postoje i biraju se danas. Ljudi koje izabiremo na izborima za vijeća mjesnih odbora realno imaju minimalnu moć i tek posredni utjecaj na raspodjelu gradskog novca te je time i njihova realna odgovornost za situaciju u mjesnim odborima zanemariva. Gotovo cijela uspješnost njihovog djelovanja temelji se na dobroj volji i razumijevanju gradske uprave.

Mogućnost promjene?

Funkcioniranje upravo ovih najnižih oblika lokalne samouprave u manjim gradovima kao što je Pregrada uvijek iznova povlači pitanje: "Odgovara li naš izborni sustav u gradovima realnom stanju?". Upravo izborni sustav određuje ponašanje i funkcioniranje vlasti, usmjerava odgovornost na točno određene političke funkcije i, kao što ćemo vidjeti nakon sljedećih lokalnih izbora, itekako utječe na političku dinamiku lokalne zajednice. Mišljenja sam da bi nam na lokalnoj razini, a uzevši u obzir hrvatsko opredjeljenje za decentralizaciju, puno bolje odgovarala lokalizirana verzija njemačkog izbornog sustava. To bi značilo da se pola gradskog vijeća bira kao i do sada, dakle birači i biračice daju svoje glasove listama političkih stranaka koje nude određen program razvoja grada. Drugi bi se dio vijeća birao većinskim sustavom, odnosno svaki mjesni odbor bi u gradsko vijeće birao svog predstavnika/cu imenom i prezimenom. Upravo bi tako izabrani vijećnici i vijećnice imali ulogu poveznika između građana i gradske uprave te bi bili dužni sazivati zborove građana. Time bi se na neki način sadašnjim predsjednicima Vijeća mjesnih odbora koji obavljaju upravo tu funkciju dala snaga za veći utjecaj na usmjeravanje gradskog proračuna prema bazičnim komunalnim potrebama stanovništva. S druge strane vijećnici/ce izbrani sa stranačkih lista brinuli bi o ujednačenom razvoju grada i općim potrebama stanovništva što bi nužno dovelo do ujednačenog razvoja i pravednog zadovoljavanja potreba svih građanki i građana.

Članovi i članice mjesnih odbora

1. VIJEĆE MJESNOG ODBORA PREGRADA
    1. Zlatko Kantoci (predsjednik)
    2. Dr. Mirjana Krištić
    3. Irena Krsnik
    4. Josip Vdović
    5. Marijan Hohnjec (zamjenik predsjednika)
    6. Tomislav Krušlin
    7. Vladimir Čaberica

2. VIJEĆE MJESNOG ODBORA BUŠIN
    1. Ignac Pasariček
    2. Josip Ilić (zamjenik predsjednice)
    3. Višnja Jelačić (predsjednica)
    4. Milan Špiljak
    5. Žarko Žiger

3. VIJEĆE MJESNOG ODBORA SOPOT
    1. Davor Antolić (predsjednik)
    2. Boris Bedeniković
    3. Josip Mikulaš
    4. Boris Karažija
    5. Stjepan Horvat (zamjenik predsjednika)

4. VIJEĆE MJESNOG ODBORA VINAGORA
    1. Josip Lazički (predsjednik)
    2. Ignac Bosnar (zamjenik predsjednika)
    3. Leonard Hlupić
    4. Josip Boršic
    5. Milan Brezinščak

5. VIJEĆE MJESNOG ODBORA STIPERNICA
    1. Stjepan Hajdinjak (predsjednik)
    2. Marijan Osrečki
    3. Branko Špiljak (zamjenik predsjednika)
    4. Branko Ivanjko
    5. Mario Ivanjko

6. VIJEĆE MJESNOG ODBORA GORJAKOVO
    1. Božica Fišter (predsjednica)
    2. Cecilija Šoštarić (zamjenica predsjednice)
    3. Milan Cesarec
    4. Miljenko Tuđina
    5. Damir Fistrić

7. VIJEĆE MJESNOG ODBORA CIGROVEC
    1. Milan Brezak (predsjednik)
    2. Marijan Burić
    3. Slavko Šorša
    4. Milan Šoštarić
    5. Ivica Hrenar (zamjenik predsjednika)

8. VIJEĆE MJESNOG ODBORA BENKOVO
    1. Branko Smrkulj (predsjednik)
    2. Ivan Leskovar
    3. Željko Vdović (zamjenik predsjednika)
    4. Darko Hrestak
    5. Zvonko Vdović

9. VIJEĆE MJESNOG ODBORA PLEMENŠĆINA
    1. Ivan Gorupić (zamjenik predsjednika)
    2. Tomica Krsnik
    3. Stanislav Mikulaš (predsjednik)
    4. Marijan Belošević
    5. Mario Miklaužić

10. VIJEĆE MJESNOG ODBORA KOSTEL
    1. Darko Javorić (predsjednik)
    2. Dragutin Čuček (zamjenik predsjednika)
    3. Mirko Cajhen
    4. Branimir Drenški
    5. Josip Krog

Reklama