Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

U zavičajnoj građi Gradske knjižnice Pregrada nalazi se manji dio fonda iz knjižnice obitelji Ottenfels iz dvorca Bežanec. Taj je fond dragocjen za pregradsku knjižnicu i pregradski kraj, obzirom da je, uz plemićku obitelj Keglević, značajnu ulogu u povijesti pregradskog kraja imala i obitelj Ottenfels-Gshwind, poznata kao zadnji vlasnik dvorca Bežanec.

Dvorac Bežanec bio je, uz dvorac Goricu i Dubravu, u vlasništvu obitelji Keglević. Sagrađen je vjerojatno u 18. stoljeću kada Keglevići napuštaju Kostel i grade spomenute dvorce.

Smatra se jednim od reprezentativnijih dvoraca u Zagorju,

Obitelj Ottenfels porijeklom je iz Koruške, a njihov je najpoznatiji član Franz Xaver, austrijski diplomat iz prve polovice 19. stoljeća. Franz Xaver obavljao je vrlo uspješnu diplomatsku službu u Carigradu, gdje je skupio i bogatu orijentalnu zbirku knjiga i rukopisa, koji se danas nalaze u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Ottenfelsi su došli u Zagorje 1842. godine, kad je car Ferdinand V. dodijelio Franji Ksaveru vlastelinstvo Horvatska. Iste godine Franz Xaver oženio se barunicom Josipom Schlaum vom Linden i kupio dvorac Bežanec, koji će biti glavno sijelo ove obitelji.

Barunica Josipa, čija je majka bila iz obitelji Keglević, koja je posjedovala dvorac Bežanec, bila je žena izrazite osebujnosti pa je tako npr. u dvorcu stalno nešto gradila i pregrađivala, obzirom da joj je navodno ciganka prorekla da će tako dugo živjeti dok će graditi.

Dvorac je 30-tih godina 19. stoljeća obnovljen u klasicističkom stilu i tada je vjerojatno nastao i perivoj oko dvorca.

Barunica Josipa umrla je 5. siječnja 1885. godine i pokopana je u obiteljskoj grobnici u Pregradi. Nakon smrti barunice Josipe, Bežanec i Horvatsku nasljedio je njezin sin Moritz Franc s čijim se potomcima nastavlja loza obitelji Ottenfels. Ottenfelsi su u dvorcu Bežanec bili do 1945. godine.

Obzirom na veliku obrazovanost i interese obitelji Ottenfels, pretpostavlja se da je njihova privatna biblioteka brojila oko 7.000 svezaka.

1993. godine Pregrada je došla u posjed manjeg dijela navedene privatne biblioteke.

Pregledom nevedenog fonda, može se konstatirati da su sve knjige uredno signirane, odnosno da je svaka imala svoje unaprijed joj dodijeljeno mjesto.

Na prvoj strani knjige nalazi se žig Ottenfelsove biblioteke iz dvorca Bežanec, ispod kojeg se upisuje veliko slovo i broj sveska, a slovo i broj sveska nalaze se i na hrptu svakog sveska.Za signiranje se upotrebljava veliko slovo, a nakon toga slijedi inventarni broj.

Slova određuju pojedina područja unutar kojih se svrstavaju knjige. Knjige u posjedu pregradske knjižnice imaju slijedeća slova s pripadajućom tematskom cjelinom:

A - lingvistika

B- rječnici

C – pravo

D- medicina

F- privreda, ekonomija

H – putopisi

I- povijest

M,O, P, R – različiti romani

U, V - ostalo

Uz pojedino slovo dodavao se inventarni broj knjige pa kao primjer navodimo najveći u našoj zbirci, i to I 1004.

Knjige su na njemačkom jeziku (gotica), francuskom i talijanskom. Ističemo da su knjige iz privrede i ekonomije samo na njemačkom jeziku, dok su romani samo na francuskom jeziku. Od danas poznatijih naslova navodimo QUO VADISs (Paris, 1900) te LE COMTE DE MONTE CHRISTO (Bruxelles, 1845).Prevladavaju knjige mekog uveza.

Literaturta:

Branko Čičko: Obitelj Ottenfels u povijesti pregradskog kraja

Pregrada i okolica ("KAJ , Zagreb,1985.)